Danas je posljednji dan režima mliječnih kvota, koji je 1984. uveden kao privremena mjera za rješavanje problema strukturnih viškova na tržištu EU-a koji su doveli do zloglasnih “jezera mlijeka” i “planina maslaca”. Države članice EU-a i Europska komisija odlučile su 2003. da se kvote neće produljivati nakon 2015. te su otada uvođene prijelazne mjere kojima se željelo zajamčiti bezbolan prelazak na novi sustav, primjerice postupno povećanje nacionalnih kvota. Danas, kada se očekuje da će globalna potražnja rasti u prosjeku 2,1 posto godišnje, ukidanje mliječnih kvota znači da će poljoprivrednici iz EU-a moći u potpunosti iskoristiti taj rast, osobito kada je riječ o proizvodima s dodatnom vrijednošću, npr. siru. Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan istaknuo je: “Kraj razdoblja mliječnih kvota zatvaranje je jednog poglavlja u povijesti europskog – pa i globalnog – sektora mlijeka i mliječnih proizvoda. Time se ujedno otvara novo poglavlje – novo razdoblje bez ograničenja u proizvodnji.” Proizvođačima mlijeka i dalje će na raspolaganju biti više potpornih mjera: od izravnih plaćanja i dobrovoljne proizvodno vezane potpore do ulaganja u okviru programâ za ruralni razvoj, pa čak i javnih intervencija i privatnog skladištenja ako se za tim pojavi potreba. Položaj proizvođača mlijeka u tržišnom lancu ojačan je i tzv. mliječnim paketom. Dodatne informacije potražite na namjenskoj stranici o ukidanju mliječnih kvota, na kojoj se nalaze poveznice na izjavu povjerenika Hogana, najčešća pitanja, vremenski prikaz i druge materijale. Ako vas zanimaju tržišni trendovi, posjetite stranicu Opservatorija za tržište mlijeka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – TRAVANJ
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.