Sredinom 2010. godine uveden je kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plinskog ulja obojenog plavom bojom (tzv. plavi dizel) sukladno Zakonu o trošarinama. Sadašnji korisnici prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi su korisnici izravnih plaćanja. Pravo na potrošnju (tzv. kvota) se obračunava po površini poljoprivrednog zemljišta koje jedan korisnik obrađuje te za stoku za koje je korisnik u prethodnoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja,  ili kao paušalno pravo po gospodarstvu.

 

U 2017. godini Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo inicijativu za uvrštavanje novih sektora u sastav dodjele kvote za potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Stručno povjerenstvo u čiji su rad uz stručne službe ministarstva i pratećih institucija bili uključeni i predstavnici akademske zajednice iz područja poljoprivrede, identificiralo je četiri nova sektora proizvodnje u kojima postoji potreba korištenja plavog dizela. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva.

 

Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, predloženo je uvrštavanje u sustav izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja tih kategorija (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad). Prijedlog je utemeljen na ekonomskim i proizvodnim pokazateljima potrošnje goriva u pojedinim proizvodnjama i omogućuje potrošnju od oko 40 milijuna litara plavog dizela, što implicira gotovo 16,2 milijuna kuna dodatne neizravne potpore sektoru poljoprivrede kroz oslobođenje plaćanja trošarine.

 

Ovo je vrijedna potpora našim poljoprivrednicima, pogotovo onima koji su do sad bili nepravedno zakinuti za plavi dizel. Do sada su plavi dizel mogli dobiti samo poljoprivrednici koji obrađuju zemljište, ali ne i naši svinjogojci ili pčelari koji ne posjeduju poljoprivredno zemljište, a koji također vrijedno rade svoj posao i imaju potrebu za gorivom – izjavio je ministar Tolušić. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodimo domaće
Sljedeći članakČime suzbiti pepelnicu na vinovoj lozi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.