Hrvatski sabor raspravio je Izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi o kojima će glasovati ovaj tjedan. Izmjene ovog zakona pružit će pravni okvir za donošenje Strategije poljoprivrede, ali i drugih strateških dokumenata, kao što je Strategija biogospodarstva te će unaprijediti sutav doniranja hrane.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je raspravljajući o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi istaknula kako su obilje proizvodnih resursa, raznolikost agroklimatskih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, raspoloživost sredstva za potporu poljoprivredi, povezanost s drugim sektorima, rast ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i članstvo u Uniji prepoznati kao prednosti u SWOT analizi hrvatske poljoprivrede u čijoj izradi je sudjelovala Svjetska banka. Javno savjetovanje o nacrtu Strategije završilo je prije par dana, nakon čega slijedi izrada konačnog prijedloga Strategije koja bi trebala poslužiti i kao osnova za donošenje nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Podsjetila je kako se u preporukama Europske Komisije za izradu nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a ističe da Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, a čemu u prilog idu i planirane aktivnosti koje se predlažu Strategijom razvoja hrvatske poljoprivrede. Ovim aktivnostima predviđena su ulaganja u obnovljive izvore energije usmjerene na male i mlade poljoprivrednike.

Potrebno jačanje konkurentnosti malih i mladih poljoprivrednika!

A upravo su mali i mladi poljoprivrednici prepoznati kao glavni čimbenici procesa konsolidacije hrvatske poljoprivredne proizvodnje ukazujući na potrebu jačanja njihove konkurentnosti kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću i poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača. Da to nije lagan posao i da se promjene neće dogoditi preko noći govori i podatak kako 20% poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 77% ukupnih poticaja i posjeduje 75% poljoprivrednog zemljišta, što je pokazatelj da sustav potpora treba učiniti pravednijim i transparentnijim.

Petir je istaknula kako je predlagatelj prihvatio prijedloge Odbora za poljoprivredu vezane uz preciznije definiranje programa promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a koju promociju, rekla je treba usmjeriti prema internetskim stranicama, društvenim mrežama, raznim mobilnim aplikacijama i drugim mobilnim platformama čije informacije brzo i lako dolaze do krajnjih korisnika.

Savjetodavnu službu je potrebno uključiti u edukaciju, pružanje stručne i tehničke podrške

Dobrim je ocijenila i prihvaćanje prijedloga Odbora za poljoprivredu da se savjetodavna služba uključi u provedbu poslova edukacije i pružanja stručne i tehničke podrške vezano uz korištenje elektroničke poljoprivredne iskaznice, a koja promjena će korištenje približiti starijim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava.

Petir je podsjetila i kako hrvatska poljoprivreda izlazi iz prvog proračunskog razdoblja financiranog sredstvima EU, osvrnula se je na dobra i manje dobra iskustva iz proteklog razdoblja i pozitivnim ocijenila prijedlog da se kod povrata sredstava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu  i ruralnom razvoju obročnom otplatom predlaže ukidanje obveza povrata zateznih kamata.

-Poljoprivreda je povezana s proizvodnjom i preradom hrane, biogospodarstvom, zaštitom okoliša, klime, zapošljavanjem, očuvanjem ruralnog područja, zaštitom prava potrošača i mnogim drugim područjima. Zato je ključno vrednovati sve doprinose koje poljoprivreda daje i u osmišljavanju mjera uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje – čemu velik doprinos može dati i  jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda, ali i upravljanje otpadom od hrane te promoviranje i  informiranje o dobrobitima doniranja i u konačnici, te jačanje sustava doniranja, u kojemu će se za potrebite osigurati hrana i istovremeno smanjiti financijski i administrativni pritisak na donatore, istaknula je Petir.

4 regionalna centra

U Republici Hrvatskoj ukupno je 135 posrednika u doniranju hrane, udio donirane hrane kontinuirano raste, a projekt uspostave banke hrane prijavljen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti s vrijednošću od 32 milijuna kuna. Ovim projektom planira se uspostava četiri velika regionalna centra u kojima će se infrastrukturno opremiti objekti za prihvat većih količina hrane i stvorili bolji uvjeti rada posrednika. Prvi rezultati po pitanju uspostave banke hrane očekuju se u 2022. godini.

S ciljem jačanja ruralnih područja potrebno je jačati njihovu infrastrukturu i istovremeno planirati mjere raznih politika i fondova EU.

-Zato vjerujem da ćemo na temelju dosadašnjih iskustava pametno programirati buduće programsko razdoblje kako bi ciljanim i pravim mjerama doprinijeli rastu i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i očuvanju hrvatskih sela, zaključila je Petir.

Prethodni članakGnojidba aronije
Sljedeći članakpero® proizvodi – hrvatski broj 1 u čišćenju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.