Na dnevnom redu Hrvatskog sabora uskoro će se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u kojem je uvaženo višegodišnje zalaganje Ministarstva poljoprivrede za uklanjanje zapreka proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Naime, prema važećem Zakonu, industrijsku konoplju moguće je koristiti samo u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a može se uzgajati na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje koja vrijedi jednu sjetvenu sezonu.

 

Industrijska konoplja biljka je koja ima široki spektar primjene i može se koristi u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe pa je ograničenje da se konoplja smije koristiti samo u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavilo u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji. Trenutna zakonska regulativa koja zabranjuje korištenje cijele biljke industrijske konoplje predstavlja ograničavajući faktor i onemogućava našim poljoprivrednicima realizaciju investicija i daljnji razvoj njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Domaći proizvođači smatraju da zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje ne bi trebalo vremenski određivati, s obzirom da je uzgoj konoplje moguć tijekom cijele godine. Nadalje, postupak za dobivanje dozvole za uzgoj, dodatno se produžava provjerama u Ministarstvu pravosuđa (Kaznena evidencija) radi dokazivanja da proizvođači nisu osuđivani za kazneno djelo zlouporabe droga, bez obzira što industrijska konoplja nije biljka od koje se dobiva opojna droga. Postojećim Zakonom, između ostalog, onemogućena je i proizvodnja sjemena za daljnju reprodukciju.

 

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga definira se „industrijska konoplja“ kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim i nije uvrštena u popis biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time se omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kozmetičkoj industriji, autoindustriji, industriji papira te za proizvodnju goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se sjemenke navedenih sorti isključivo koriste u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se morao uništiti.

 

Novi zakonski prijedlog predviđa i ukidanje obveze podnošenja zahtjeva za uzgoj te izdavanje rješenja o dozvoli za uzgoj konoplje. Proizvođači će se morati samo upisati u evidenciju bez dodatnog zahtjeva vezano za kaznenu evidenciju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto mi avokado nije preživio?
Sljedeći članakMože li čovjek oboljeti od crvenog vjetra?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.