Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je Županju danas, 29. studenog 2018. godine gdje je u Kući meda napunio prvu nacionalnu staklenku za med. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda koji nacionalnu staklenku mogu puniti isključivo Medom s hrvatskih pčelinjaka.

„Od danas će se domaći med moći lako prepoznati i neće biti mjesta zabuni. Korištenje staklenke smo povezali sa sustavom označavanja Med hrvatskih pčelinjaka, tako da će na svakoj staklenci biti i jedinstveni broj putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar proizveo med. Kontrolu korisnika Nacionalne staklenke za med radi Hrvatski pčelarski savez i nadležne inspekcijske službe, a svatko tko se ogriješi o pravila dobit će dvogodišnju zabranu upotrebe nacionalne staklenke i njegov će identitet biti javno objavljen. Na ovaj način sve zainteresirane strane imaju koristi. Pošteni pčelari imaju zaštitu svog proizvoda, potrošači znaju da kupuju najbolji med, a država ima punu kontrolu i može jamčiti kvalitetu i podrijetlo. – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

Ministar Tolušić potom se u gradskoj Vijećnici sastao s gradonačelnikom Davorom Miličevićem s kojim je razgovarao o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, mogućnostima Programa ruralnog razvoja i perspektivom poboljšanja uvjeta poljoprivredne proizvodnje u županjskom kraju. Nakon sastanka su zajedno obišli tvornicu kombajna Same Deutz Fahr, a potpredsjednik Vlade RH kasnije je otvorio Reciklažno dvorište čija je izgradnja s 3,4 milijuna kuna sufinancirana sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

„U Vukovarsko-srijemskoj županiji do sada je ugovoreno projekata iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti 635 milijuna kuna, a samo iz mjera 4 i 6 Programa planirano je novo zapošljavanje 208 osoba. Veseli me da su se čak 72 mlada poljoprivrednika javila na natječaj za mlade i da su dobila sredstva za povećanje svojih proizvodnih kapaciteta, a sredstva je dobio i identičan broj malih poljoprivrednih proizvođača. Mali i mladi u Vukovarsko-srijemskoj županiji zajedno su povukli više od 35 milijuna kuna. Reciklažno dvorište koje sam danas otvorio ovdje u Županji, ali i tvornica kombajna koju sam obišao daju mi garanciju napretka i prosperiteta ovog kraja. Ovdje imamo ljude s idejama i voljom da ih ostvare koristeći sredstva EU fondova. Njihove ideje rezultiraju novim radnim mjestima, novim dobrim pričama i daju ljudima razlog za vjeru u budućnost. Samo tako nastavite, a za savjet i pomoć naša vrata su vam uvijek otvorena.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić u Županji.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakTvrtka Small Robot predstavlja Wilmu – sučelje umjetne inteligencije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.