Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je 18. rujna 2018. godine Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora u 2018. godini. Cilj ovoga Natječaja je očuvanje matičnih fondova i održavanje povoljnog zdravstvenog stanja svih vrsta divljači koje ulaze u prehrambenu bazu predatorskih vrsta divljači lisice i čaglja kao i zašita zdravlja ljudi i životinja. Natječaj vrijedan milijun kuna otvoren je dok se sredstva ne raspodijele, a najkasnije do 16. studenog 2018. godine.

Na natječaj se mogu javiti pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje imaju valjani ugovor o korištenju prava lova – lovoovlaštenici. Jedan loovoovlaštenik može prijaviti i ugovoriti najviše 21.000 kuna, a sufinancira se izlučenje lisice i čaglja sa po 700 kuna po ocijenjenom trofeju, odnosno 600 kuna po divljači dostavljenoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

Sve veća populacija divljači lisice (Vulpes vulpes L.) i čaglja (Canis aureus L.) u posljednje vrijeme u lovištima Republike Hrvatske direktno smanjuje broj divljači koja su prehrambena baza navedenih predatora. Osim navedenoga, te vrste divljači su prijenosnici zoonoza, od kojih je najznačajnija bjesnoća.

„Stanovnici ruralnih područja najbolje znaju kolike su štete od čaglja i lisice. Nadoknadu štete smo regulirali u prijedlogu novog zakona o lovstvu koji je u proceduri donošenja, a ovaj natječaj sufinancira dio koji se odnosi na uzročnike štete. Smanjenjem broja jedinki čaglja i lisice unaprjeđujemo javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva, čuvamo raznolikost naših šuma i lovišta uz minimalnu štetu za stanovnike okolnih područja.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakPrijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica
Sljedeći članakPrijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica- na raspolaganju 195 milijuna kuna- rok prijave 1. listopada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.