U srijedu 3. svibnja 2017. godine na žiro račune 7.248 proizvođača mlijeka bit će isplaćeno 19.113.498,60 kuna naknade, zbog pada mliječnosti kod životinja koje su cijepljene protiv bolesti kvrgave kože. Ministar Tolušić je o neizravnim posljedicama cijepljenja goveda u Hrvatskoj obavijestio Europsku komisiju i Vijeće ministara u Briselu te zatražio razumijevanje i pomoć budući da je Hrvatska prva zemlja Europske unije koja je preventivno cijepila cijelu populaciju goveda i tako spriječila širenje bolesti kvrgave kože na ostale EU članice. Ministar Tolušić je dobio snažnu podršku 15 EU članica, kao i udruženja europskih farmera – Copa Cogeca.

 

Naknadu za pad mliječnosti kod životinja uslijed njihovog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože dobit će posjednici životinja (7.248 posjednika) koji su u sustavu kontrole kvalitete mlijeka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, a koji su isporučili mlijeko otkupljivačima u zadnjem referentnom mjesecu prije cijepljenja (srpanj 2016. godine). Mljekari koji su u srpnju 2016. godine isporučili manje od 1744 kg mlijeka dobit će isplatu u iznosu od 750,00 kuna, dok će oni koji su isporučili više od 1.744 kg mlijeka dobiti 0,43 kune po kilogramu isporučenog mlijeka.

 

Podsjetimo, cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože u Hrvatskoj je provedeno u razdoblju od kolovoza do studenog 2016. godine, sukladno odluci Europske komisije o odobravanju programa cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože. U Hrvatskoj je cijepljeno 449.330 goveda. Od izravnih posljedica cijepljenja uginulo je 509 goveda, za što je do sada isplaćeno 3,3 milijuna kuna.

Akcija docjepljivanja (revakcinacija) protiv bolesti kvrgave kože započinje u ponedjeljak 8. svibnja 2017. godine, a provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske. U 2017. godini planirano je cijepljenje oko 435 000 goveda (bazna populacija goveda u RH promatrano na određeni dan) +100 000 goveda iz zemalja članica EU (godišnji uvoz) od čega će dio biti cijepljen u samoj akciji + telad koja je izgubila imunitet kontinuirano tijekom godine (od ukupne populacije ima oko 60 000 teladi).

Ove godine ne očekujemo veliki broj prijava posljedica docjepljivanja protiv bolesti kvrgave kože u odnosu na prethodnu godinu, jer je populacija već bila u kontaktu s oslabljenim uzročnikom koji je sadržan u cjepivu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 367
Sljedeći članakProglašena elementarna nepogoda za Zagrebačku županiju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.