Dr. sc. Kristijan Franin u časopisu Maslinar predstavio je najnovijeg štetnika masline koji dolazi iz zemalja Dalekog Istoka, a može nanijeti vrlo ozbiljne štete.

Osim već dobro poznatih, gospodarski značajnih štetnika u nasadima masline možemo pronaći i brojne druge vrste. Većina ih je za sada još uvijek bezopasna, međutim u budućnosti bi njihova prisutnost u maslinicima mogla ograničiti proizvodnju, te smanjiti količinu i kvalitetu prinosa. Jedan od takvih štetnika je mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), invazivna strana vrsta podrijetlom iz Kine, Japana, Tajvana i Koreje.

Prva u Rijeci

Radi se o polifagnoj vrsti koja se hrani na više od 170 biljaka, uključujući brojne drvenaste i zeljaste kultivirane vrste. Značajne štete može uzrokovati kod uzgoja jabuke, lijeske, citrusa, smokve, kivija, vinove loze i breskve. Posljednjih godina su štete zabilježene i u maslinicima. U Europi je prvi put uočena u Lihtenštajnu 2004. i na području Švicarske 2007. Od tamo se vrlo brzo proširila u Italiju, Francusku, a zatim i u ostale susjedne zemlje.

Prvi nalaz ove stjenice u Hrvatskoj je potvrđen 2017. godine u blizini Rijeke. Više je razloga njezinom brzom širenju. Među njima su značajniji klimatske promjene, u prvom redu rast temperature, te trgovina i nedostatak prirodnih neprijatelja. Odrasle jedinke su duljine između 12 i 17 mm, smeđe-sive boje mramoriranog uzorka. Izgledom podsjeća na nama dobro poznate vrste poput smrdljive grete (Dolicoris baccarum) i smrdljivog martina (Rhaphigaster nebulosa). Razvija dvije generacije godišnje. Prezimljava kao odrasla jedinka u zatvorenim prostorima (gospodarski objekti, šupe, nadstrešnice, pukotine kamenih zidova).

U proljeće, obično krajem travnja stjenice napuštaju mjesta prezimljenja i počinju sa ishranom. Nakon kopulacije ženka odlaže 20 do 30 jaja u skupinama na centralnom dijelu naličja lista. Nakon izlaska iz jaja ličinke se jedno vrijeme zadržavaju na listovima gdje se i hrane. Odrasli se pojavljuju krajem srpnja i u kolovozu.  Najintenzivnija pojava ove stjenice u maslinicima je tijekom srpnja. Budući imaju jedanko razvijen usni aparat štete uzrokuju i odrasli kukci i ličinke. Na plodovima formiraju plitke ubode i ubrizgavaju sadržaj žljezda slinovnica što dovodi do venuća, poremećaja u rastu, lokalnih nekroza, deformacija, nastanka plutastog tkiva i smanjene čvrstoće plodova. Oštećeni plodovi su manjeg volumena i ranije otpadaju sa stabla. Izravna oštećenja mogu otvoriti put različitim patogenim mikoorganizmima i tako olakšati infekciju.

Izvor: maslinar.com

Prethodni članakOdržan susret dobitnika nagrade Suncokret ruralnog turizma Dalmacije
Sljedeći članakUzimanje i čuvanje plemki za cijepljenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.