Danas je na sjednici Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU u Bruxellesu usvojen reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020. o kojem se pregovara još od 2010. godine.

Usvajanjem reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike ostvarili su se uvjeti za početak procesa usvajanja Programa ruralnog razvoja, kako na nacionalnoj, tako i na EU razini. Vrlo bitno je i današnje usvajanje Prijelazne uredbe kojom je definirano funkcioniranje sustava poljoprivrede u zemljama članicama tijekom 2014. godine.

Novu Zajedničku poljoprivrednu politiku karakterizira „ozelenjavanje“ (greening), identificiranje aktivnih poljoprivrednika, smanjivanje plaćanja velikim gospodarstvima za najmanje 5% za iznose iznad 150.000 eura, ukidanje proizvodne kvote za mlijeko (od 2015. godine) i proizvodne kvote za šećer (od 2017. godine). Posebna novost je i poticanje mladih poljoprivrednika kojima je namijenjeno 2 % ukupne nacionalne omotnice.

Naravno, osim osnovnih smjernica i dogovorenih pravila, svaka zemlja članica ima prostora na nacionalnoj razini regulirati određene sektore i pravila ponašanja sukladno vlastitim potrebama. Kako bi nacionalna pravila bila u skladu s potrebama naših poljoprivrednika, Ministarstvo poljoprivrede idućih će mjeseci provesti opsežnu javnu raspravu kroz redovite Savjete s proizvođačima iz raznih sektora kako bi se modeli koji će se nacionalno donositi bili što prihvatljiviji krajnjim korisnicima.
“Posebno me raduje da mogu najaviti kako nova Zajednička poljoprivredna politika potiče mlade poljoprivrednike. Mjera je to koja će sigurno u Hrvatskoj biti dobro prihvaćena obzirom na velike generacijske razlike među poljoprivrednim proizvođačima. Mladim poljoprivrednicima usmjereno je financiranje do 2 % ukupne nacionalne omotnice i bit će obavezno za sve države članice.”, izjavio je prisutnim novinarima ministar Jakovina dodajući: „Pred nama je razdoblje izazova i mogućnosti. O nama ovisi koliko ćemo ih i na koji način iskoristiti. Samo zajedničkim snagama i suradnjom moći ćemo maksimalno upotrijebiti svoje potencijale.”

 

 

 width=

Prethodni članakRibarstvu prvi euri iz EU
Sljedeći članakEuropska komisija iznijela prijedlog o označivanju podrijetla mesa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.