Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Nacrt zakona o vinu u suradnji s proizvođačima iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Nakon e-savjetovanja Ministarstvo je razmotrilo sve pristigle komentare, a dio komentara je prihvaćen i uvršten u Nacrt zakona. Detaljno izvješće o provedenoj javnoj raspravi objavljeno je danas.

Podsjetimo, novim Zakonom o vinu donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina. Novi zakon predviđa manje administriranje, a veću kontrolu na terenu. Ovo su njegove najvažnije značajke:

• Uspostavlja 4 nove regije – vinarske i marketinške
• Predviđa osnivanje i financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalnog odbora
• Donosi ukidanje evidencijskih markica i uspostavu marketinških markica
• Osigurava pojačanu kontrolu proizvodnje i prometa grožđa i vina
• Decentralizira postupke organoleptičkog ocjenjivanja vina po vinarskim regijama
• Uključuje male proizvođače u sustav kontrole bez financijskih opterećenja

Prijedlogom zakona o vinu omogućeno je udruživanje vinara i vinogradara na regionalnom nivou, radi njihove aktivnije uloge u promidžbenim aktivnostima i poslovima marketinškog označavanja hrvatskih vina, ali i ocjenjivanja vina. Također, previđa način financiranja marketinških aktivnosti i razvoja proizvodnih specifikacija vina u okviru djelovanja regionalnih organizacija.

Jasno je definiran razlikovni okvir za proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu. Uređeni su postupci za učinkovitiju administrativnu kontrolu svih podataka koje su proizvođači grožđa i vina obvezni dostavljati. Ujedno se pojačava i kontrola na terenu koju će provoditi terenski vinski nadzornici sa svrhom provjere usklađenosti dostavljenih podataka sa stvarnim stanjem čime ojačavamo sustav sljedivosti proizvodnje grožđa i vina.

Uspostavljaju se četiri nove regije (ujedno vinarske i marketinške): Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

Decentraliziraju se kontrole vina prije stavljanja u promet što je moguće bliže vinskim regijama (kontrola fizikalno-kemijskih i organolpetičnih svojstava), uređujemo proizvodnju i promet grožđa te domaćih vina – radi kontrole kvalitete i suzbijanja sivog tržišta (neregistriranih vina na tržištu, nelojalne konkurencije). Dakle, prema prijedlogu vinara, ovim zakonom organoleptička kontrola vina više se neće obavljati samo u Zagrebu, nego će npr. vino s Pelješca ocjenjivati licencirani senzoričari s tog područja, dok će vina iz Kutjeva ocjenjivati senzoričari s tog područja (koji uključuju vinare područja koji se licenciraju). Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo (putem Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo) osigurat će nužnu infrastrukturu za ocjenjivanje vina i jamčiti anonimnost uzoraka.

Naime, pravila EU nalažu da se mora osigurati nepristranost i objektivnost u provedbi propisa u cilju zaštite potrošača i očuvanja vjerodostojnosti cijelog sustava proizvodnje vina. Sustavi kontrola u području vina moraju počivati na jednakim načelima kao i sustavi kontrola u području sigurnosti hrane. Zbog toga, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zadržava ulogu nositelja senzoričkog ocjenjivanja vina, a u postupak uključujemo regionalne organizacije vinara koje će predlagati ocjenjivače, a samo ocjenjivanje vina provodit će komisija s većinski zastupljenim regionalnim ocjenjivačima. Ovime se osigurava podizanje razine kvalitete ocjenjivanja i kao i kvalitete samih vina, jer postupka ocjenjivanja provode ocjenjivači koji najbolje poznaju svojstva vina određene regije.

Ministarstvo poljoprivrede će prijedlog nacrta zakona o vinu uputiti Vladi RH, nakon čega će biti upućen Hrvatskom saboru na prvo čitanje.

Prethodni članakSuzbijanje vršne truleži na povrću
Sljedeći članakPorezni status OPG-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.