Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom stupio je na snagu 7. prosinca 2017. godine, a  prijelazno razdoblje do pune primjene Zakona istječe sutra, 31. ožujka 2018. godine – do kada svi ugovori između trgovaca, otkupljivača i prerađivača – moraju biti usklađeni s novom regulativom.

 

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je donošenje Zakona s ciljem:

–          zaštitite domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana trgovaca/otkupljivača

–          uspostave transparentnih i fer odnosa proizvođača i trgovaca/otkupljivača,

–          uređenja tržišta i sankcioniranja nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom

 

Zakonom je propisan:

–          sustav za osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih odnosa,

–          definirane su nepoštene trgovačke prakse i mjere za sprječavanje nametanja istih

–          te zadaće i način postupanja tijela za provedbu Zakona

 

Zakon je izrijekom utvrdio 24  nepoštene prakse za trgovce, 10 za otkupljivače ili prerađivače (neke su iste za jedne i druge) koje su trgovci i otkupljivači zaračunavali proizvođačima/dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police trgovina. 

 

Na toj listi su: uvjetovanje sklapanja ugovora kompenzacijama, naknade za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za proslave obljetnica trgovaca i prerađivača, obveze za proizvode koji su u vlasništvu otkupljivača ili trgovaca (naknade za kalo, rastep i lom proizvoda, za krađu proizvoda s polica, prodaju ispod nabavne cijene, jednostrani raskidi ili izmjene ugovora, i sl).

 

Zakonom se ne ograničavaju temeljni interesi proizvođača i trgovaca/otkupljivača, već se  uspostavlja jasan okvir za odgovornost u izvršavanju mjerljivih usluga koje su naplaćene. Očekujemo da će Zakon pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj.

 

Koje su kazne za nepoštene prakse: Sankcije će za pravne osobe iznositi maksimalnih 5 milijuna kuna, a 2,5 milijuna za fizičku osobu koja, primjerice prodaje proizvod po cijeni nižoj od nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda. Za ostale teže povrede maksimalna kazna iznosit će 3,5 milijuna kuna, a za lakše povrede 1 milijun kuna.

 

Pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva se trgovac čiji ukupni godišnji prihod prelazi 100 milijuna kuna, uključujući povezana društva trgovca, a pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača odnosi se na one kojima ukupni godišnji prihod prelazi 50 milijuna kuna.

 

Što smo učinili nakon usvajanja Zakona

 

  • üotvorili smo dijalog sa dobavljačima i trgovcima radi tumačenja odredbi Zakona
  • prikupili smo pitanja vezana uz primjenu zakona i nakon temeljite analize objavli odgovore

 

Kako bi olakšali provedbu Zakona Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) svim obveznicima dali su mogućnost dobivanja pisanih pojašnjenja za eventualne dvojbe, a tijekom veljače i ožujka održane su radionice u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Varaždinu na kojima je prisustvovalo gotovo 700 sudionika.

 

Kroz pisana pojašnjenja i izravnu komunikaciju na radionicama predstavnici Ministarstva i AZTN-a odgovorili su na gotovo 200 pitanja. Najveći interes bio je usmjeren na akcije i popuste, asortimanski rabat, pozicioniranje proizvoda na policama trgovaca, te povrat neprodanih proizvoda.

 

Detaljne upute odnosno pitanja i odgovori na temu nepoštenih trgovačkih praksi dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede i AZTN –a (link).

 

Zakon se dugo pripremao i o njemu je raspravljano na svim razinama uključujući trgovce, dobavljače i proizvođače. Takva praksa nije pratila nijedan dosadašnji zakon u RH, a u Saboru je dobio potporu svih političkih opcija. Dobro smo promislili o rokovima i svima ostavili dovoljno vremena za prilagodbu. Među svim dionicima u lancu opskrbe hranom očekujem kvalitetnu suradnju koja neće ugrožavati ničije poslovanje i razvoj izjavio je ministar Tolušić te dodao ovim zakonom nitko nije zakinut već su njime konačno izjednačeni svi odnosi u lancu opskrbe hranom. Pozivam sve da prijave nepoštene prakse kako bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja mogla žurno reagirati, te pokaže li se potrebnim pokrenuti i postupak radi izricanja kazni onima koji krše zakon.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSkupljanje ambalaže SZB u travnju
Sljedeći članakNewsletter 6/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.