width= 

Obzirom na procjenu stanja u poplavom pogođenim dijelovima susjednih zemalja i potencijalnog širenja bolesti, Ministarstvo poljoprivrede izriče PREVENTIVNU mjeru dezinfekcije svih vozila pri prelasku državne granice iz smjera Republike Srbije i Bosne i Hercegovine na određenim graničnim prijelazima.

 

Cestovni prijelazi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine:

  1. Stara Gradiška – Gradiška;
  2. Županja – Orašje;
  3. Slavonski Brod – Brod;
  4. Jasenovac – Gradina.

Dezinfekcijske barijere postavljene su i na privremenom pješačkom graničnom prijelazu Gunja – Brčko, a postavit će se i na graničnom prijelazu Slavonski Brod u dijelu za promet pješaka.

Cestovni prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Srbije:

  1. Bajakovo – Batrovci;
  2. Batina – Bezdan;
  3. Erdut – Bogojevo;
  4. Principovac – Ljuba;
  5. Principovac – Sot;
  6. Ilok – Bačka Palanka;
  7. Ilok – Neštin
  8. Tovarnik – Šid.

Ponovnim stavljanjem u funkciju trenutno zatvorenih graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom na istima će se također postaviti dezinfekcijske barijere iz već spomenutih razloga.

 

Budući da je proglašeno stanje katastrofe, prednost pri dezinfekciji i prelasku državne granice imaju timovi i vozila koja sudjeluju u spašavanju, te vozila humanitarne pomoći. Mole se građani tri poplavom pogođene zemlje za razumijevanje i strpljenje. Provođenje ove preventivne mjere usporit će prelazak Državne granice, no spriječit će potencijalnu opasnost razvoja i širenja zaraznih bolesti. U tijeku je postavljanje dezinfekcijskih barijera na navedene granične prijelaze. Očekuje se puna primjena ove mjere na svim zadanim lokacijama u kasnijim popodnevnim satima.

         

www.mps.hr

Prethodni članakUspostavljen sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida
Sljedeći članakZabrana obavljanja ribolova do povlačenja vode u korito
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.