Od kraja kolovoza do sredine rujna ovisno o sortimentu i vremenu sadnje krumpira započinje njegovo vađenje. Kako bi se olakšala berba tj. lakše uklonio nadzemni dio (cima), spriječio prijenos bolesti do gomolja, te ubrzalo sazrijevanje pokožice gomolja tretira se nadzemni dio korištenjem desikanata.

Za desikaciju na tržištu je registriran kontaktni herbicid  BELOUKHA (pelargonična kiselina). Pelargonična kiselina je porijeklom iz prirodnog izvora, biljke Pelargonium graveolens koja je sastavni dio ishrane brojnih sisavaca i ptica. U tlu se vrlo brzo razgrađuje u ugljični dioksid i vodu i ne ostavlja metabolite niti rezidue. Herbicidni učinak zasniva se na razaranju stanične stjenke zbog čega iscuri stanični sok što vrlo brzo rezultira dehidracijom tkiva. Djelovanje je vidljivo vrlo brzo u rasponu od 2 sata. Za zadovoljavajući učinak uvjeti okoliša imaju važan utjecaj. Povoljne vremenske prilike su sunčano do oblačno, 15 ᵒC, suha do blago vlažna lisna masa, te da ne padne kiša u periodu do oko 4 sata nakon primjene.

Tretiranje se  obavlja  čim krumpir postigne odgovarajuću veličinu za prodaju i čim se postigne željeni sadržaj suhe tvari. Preporučuje se primijeniti sredstvo 1-5 dana nakon mehaničkog odstranjivanja cime tretiranjem preostalih stabljika visine od 15 do 20 cm. Primjenjuje se prskanjem traktorskim ili leđnim prskalicama, u količini 16,0 l/ha uz utrošak vode 150 – 250 l/ha.  Koristiti sapnice s plosnatim mlazom pod kutom od 80° do 110° i pridržavati se pritiska od 2 do 2,5 bara. Karenca je 1 dan.

Herbicid koristiti prema preporukama proizvođača.

dr. sc. Mirna Ceranić
e-mail: Mirna.Ceranic@mps.hr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMagareće mlijeko za dugu mladost
Sljedeći članakObjavljen Javni poziv za financiranje programa i projekatta udrugama koje promiču poljoprivredu
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.