Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja 18. srpnja 2023. godine objavili su 18. Natječaj za tip operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (u daljnjem tekstu: Natječaj). Podnošenje zahtjeva za potporu je od 4. rujna do 6. studenog 2023. godine.

Zbog velikih šteta na poljoprivrednoj infrastrukturi, objektima, staklenicima, plastenicima, trajnim nasadima i opremi uslijed brojnih prirodnih nepogoda koje su se dogodile ove godine te velikog broja upita poljoprivrednika koji prikupljaju dokumentaciju za prijavu na 18. Natječaj, skrećemo pozornost na sljedeće.

U slučaju štete od prirodne nepogode na višegodišnjem nasadu, višegodišnjem bilju te domaćim životinjama:

1.      korisnik mora prijaviti štetu Povjerenstvu za procjenu štete od prirodnih nepogoda (Državnom povjerenstvu za procjenu štete od prirodnih nepogoda ili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda ili Općinskom/Gradskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda), gdje će dobiti ovjeren EN-P/PN obrazac

2.      po dobivanju ovjerenog EN-P/PN obrasca korisnici se javljaju u nadležnu podružnicu Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koja izlazi na teren

3.      aktivnosti koje se odnose na obnovu višegodišnjeg nasada i/ili višegodišnjeg bilja i nabavu domaćih životinja korisnik ne smije započeti prije izlaska na teren Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i popunjavanja obrasca iz Priloga 11 Natječaja od strane Ministarstva poljoprivrede

4.      korisnik popunjava obrazac iz Priloga 10 na temelju podataka iz obrasca iz Priloga 11 Natječaja.

U slučaju štete od prirodne nepogode na građevinama, poljoprivrednoj mehanizaciji, opremi i/ili poljoprivrednom zemljištu korisnik mora:

1.      prijaviti štetu Povjerenstvu za procjenu štete od prirodnih nepogoda (Državnom povjerenstvu za procjenu štete od prirodnih nepogoda ili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda ili Općinskom/Gradskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda)

2.      imati potpisan i ovjeren obrazac ovisno o kategoriji nastale štete (obrasci EN1, EN-2 i/ili EN-3)

3.      popuniti obrazac iz Priloga 10 Natječaja na temelju podataka iz obrazaca EN-1, EN-2 i/ili EN-3.

VAŽNA NAPOMENA: U slučaju štete od prirodne nepogode na građevinama, poljoprivrednoj mehanizaciji, opremi i/ili poljoprivrednom zemljištu, troškovi su prihvatljivi od trenutka nastanka prirodne nepogode ali ne prije izlaska na teren Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda (Državnog povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda ili Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda ili Općinskog/Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda).

U slučaju štete od prirodne nepogode na višegodišnjem nasadu, višegodišnjem bilju te domaćim životinjama, troškovi su prihvatljivi od trenutka nastanka prirodne nepogode ali ne prije izlaska na teren Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda (Državnog povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda ili Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda ili Općinskog/Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda) i djelatnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede te popunjavanja obrasca iz Priloga 11 Natječaja.

U Prilogu 3 – Lista prihvatljivih troškova je detaljan opis u koju od navedenih kategorija spada  pojedini trošak.

Postupci nabave za sve prihvatljive troškove moraju biti u skladu s točkom 2.4. Natječaja.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tijekom administrativne kontrole vrši provjeru podataka u Registru šteta od prirodnih nepogoda Ministarstva financija – u APIS sustavu uvidom u obrasce EN-1/EN-2/EN-3/EN-4/EN-6.

Važno: Pročitati detaljno sve odredbe Natječaja i sve njegove priloge koje možete vidjeti ovdje.

Prethodni članakDomaći pripravci za čišćenje
Sljedeći članakMetode pregleda mlijeka
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr