Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Od protekle preporuke za zaštitu jabuke protiv fuzikladija (Venturia inequalis) i pepelnice (Podosphaera leucotricha) proteklo je 6 dana.

Kiša koja je pala tijekom jučerašnjeg dana uzrokovala je infekciju s fuzikladijem te je potrebno obaviti zaštitu protiv navedenih gljivičnih bolesti jednim od fungicida: Baycor WP 25, Indar 5 EW, Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor EC.

Dužina kurativnog djelovanja za navedene pripravke iznosi 70 do 96 sati (ovisno o intenzitetu porasta i temperaturi zraka).

Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja: Dithane M -45, Mankozeb WP,. Star WP 80 ili Cadillac 80 WP.

Tijekom ovog tjedna bilježimo značajnije ulove leptira minera okruglih mina (Leucoptera malifolliela) pratimo njegov razvoj te ćemo mjere suzbijanja objaviti u narednim preporukama.

Jabuka se trenutno nalazi u razvojnoj fazi pune cvatnje te u ovom momentu ne preporučamo korištenje insekticida!

Vlasnike plantažnih nasada krušaka upućujemo na kontrolu vršnog lišća zbog prisutnosti kruškine buhe (Cacopsylla pyri).

Nakon završetka cvatnje moguća je primjena regulatora razvoja insekta na odložena jaja pred izlazak ličinki iz jaja i na mlađe stadije ličinki. Iz skupine regulatora razvoja insekata za suzbijanje navedenog insekta mogu se koristiti Rimon 10 EC, Dimilin SC 48, Nomolt uz dodatak Bijelog ulja 0,3 %..

Na već odrasle ličinke primijeniti: Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC ili Actara 25 WG uz dodatak Bijelog ulja (0,3 %).

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi priloženoj uz sredstvo, redovito vodite evidenciju o prskanju prema Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN142/12)., a s otpadnom ambalažom sredstava za zaštitu bilja gospodarite sukladno Zakonu o otpadu  (NN 178/04 11/06, 60/08 i 87/09).

Aleksandra Radić, dipl.inž.agr.

 width=

Prethodni članakGospina trava sve traženija
Sljedeći članakVeliki interes vinara za bespovratna sredstva EU
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.