Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao nositelj politike regionalnog razvoja, u skladu s Prioritetima provedbe politike Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. i Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020.-2024., pokreće Program gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore. Vlada Republike Hrvatske donijela je Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i Program razvoja brdsko-planinskog područja te se ovim Programom ispunjavaju i ciljevi ova dva programa.

Pored sredstava iz Europskih fondova potrebno je osigurati i nacionalna sredstva putem kojih bi se potaklo ulaganje u infrastrukturu na ovim područjima. Naglasak je na segmente koji se ne mogu financirati u okviru postojećih programa financiranih sredstvima Europske unije, čime bi se povećala ulaganja u infrastrukturu i ojačala konkurentnost ovog dijela Republike Hrvatske.

Cilj Programa je poticanje gospodarske i društvene revitalizacije područja Dalmatinske zagore kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i poduzetničke infrastrukture te time postizanje održivog gospodarskog razvoja, povećanja atraktivnost prostora, poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjeg iseljavanja.

Program je namijenjen jedinicama lokalne samouprave s područja Dalmatinske zagore koje su nositelji prihvatljivih aktivnosti na projektu. Koncipiran je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i namijenjen je projektima koji će imati utjecaj na širu zajednicu.

Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u „Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu“, aktivnost A680064 – Program revitalizacije Dalmatinske zagore u ukupnom iznosu od 10.053.368,00 eura kroz tri godine.

Podnositelji podnose Zahtjev od 2.siječnja 2023. do najkasnije 30. travnja 2023.

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su:

  • Jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije koje se svojim cijelim dijelom nalaze na području Dalmatinske zagore: Grad lmotski, Općina Cista Provo, Općina Lovreć, Općina Proložac, Općina Lokvičići, Općina Runovići, Općina Zmijavci, Općina Zagvozd,, Općina Podbablje, Grad Trilj, Grad Vrlika, Grad Vrgorac, Općina Dicmo, Općina Otok, Općina Dugopolje, Općina Šestanovac, Općina Runovići, Općina Lećevica, Općina Muć, Općina Prgomet, Općina Primorski Dolac, Općina Hrvace, Grad Sinj, Grad Knin, Grad Drniš, Općina Ervenik, Općina Kistanje, Općina Kijevo, Općina Biskupija, Općina Civljane, Općina Promina, Općina Ružić i Općina Unešić
  • Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija ako se projekt provodi na području Dalmatinske zagore.

Prihvatljiva područja provedbe je administrativno teritorijalno područje jedinica lokalne samouprave prihvatljivih podnositelja zahtjeva.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju i adaptaciju građevina koje se odnose na gospodarsku, društvenu i komunalnu infrastrukturu.

Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti dva zahtjeva za financiranje projekta prema Programu uz mogućnost da više prihvatljivih podnositelja Zahtjeva može podnijeti jedan zajednički Zahtjev za financiranje projektnog prijedloga od šireg društvenog interesa.

Vrijednost financiranja Ministarstva, po Korisniku, može iznositi najviše do 1.000.000,00 eura s PDV-om za Korisnike koje imaju status potpomognutog područja, odnosno 600.000,00 eura za Korisnike koji nemaju status potpomognutog područja.

Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 150.000,00 eura s PDV-om.

Udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta iznosi najviše do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike koji imaju status potpomognutog područja.

Poziv je objavljen na sljedećoj poveznici.’

Prethodni članakRast otkupnih cijena kravljeg mlijeka i troškova proizvodnje
Sljedeći članakProgram gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.