Proizvođači i otkupljivači pšenice nezadovoljni su parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice koje sadrži neobvezujući Kodeks otkupa žitarica i uljarica iz 2014. godine. Na dva održana sastanka Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica nije postignut dogovor oko izmjena Kodeksa. Imajući u vidu da je žetva pšenice u tijeku i da je potrebno žurno reagirati na zahtjeve tržišta Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine u koji su unesene izmjene o kojima se raspravljalo na posljednjem sastanku Savjeta i oko kojih se postigao određeni stupanj suglasnosti svih strana.
Pravilnik će se primjenjivati za otkup pšenice roda 2017. godine proizvedenu za otkup isključivo na području Republike Hrvatske.
U okviru Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine primjenjuju se sljedeći parametri:
 

Parametri kvalitete

Kvalitativne klase pšenice

Premium

I klasa

II klasa  

III klasa

IV klasa

Proteini (%)

           

>15

           

13,5-14,99

            12,0-13,49            

10,5-11,99

           

<10,49

Hektolitar (kg/hl)

80

78

78

74

<74

Vlaga (%)

13,5

13,5

13,5

13,5

13,5

Primjese (crna) (%)

najviše 2

najviše 2

najviše 2

najviše 2

najviše 2

Ukupna primjesa (%)

najviše 5

najviše 5

najviše 5

najviše 5

najviše 5

 
Donošenjem Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine, Kodeks otkupa žitarica i uljarica se može i dalje primjenjivati obzirom da propisuje uvijete, način, prijem i otkup ostalih žitarica i uljarica.
„Očekujem da ćemo nakon ovogodišnje žetve ponovno okupiti i proizvođače i otkupljivače pšenice i da ćemo zajedno raditi na izmjenama Kodeksa. Inzistiram na poštenim uvjetima i za jedne i za druge, ali prije svega podsjećam da je ukupna dobrobit i proizvođača i potrošača daleko veća ako ćemo našu najkvalitetniju pšenicu koristiti za proizvodnju domaćih finalnih proizvoda“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić po objavi Pravilnika.
Prethodni članakKako zasaditi i ugajati čačanku te ružu stablašicu?
Sljedeći članakZašto breskve vinogradarke trunu čim počnu dozrijevati?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.