Prema trenutačnom stanju Registra državne imovine, za koji je podatke dostavilo 119 različitih državnih institucija, hrvatska država u vlasništvu ima 382.628 nekretnina te dionice ili poslovne udjele u 690 trgovačkih društava.

Najviše je šuma i šumskog zemljišta – 298.236, a u registru je i 2718 poljoprivrednih zemljišta te 41.766 javnih vodnih dobara. Impozantan je i broj stambenih objekata u državnom vlasništvu – čak 27.790. Iznenađenje je da je čak 430 stanova prazno, no koji su to neće se moći javno vidjeti u registru. U evidenciji je i 8415 poslovnih prostora te 2109 građevinskih zemljišta i građevina.

Ukupno 940 objekata upotrebljavaju tijela državne uprave, a tu su i 24 rezidencijalna objekta ili vile. U registru je evidentirano i 630 nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, ali se zbog razumljivih razloga podaci o njima ne objavljuju.

Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović najavio je da će se do ljeta donijeti nova uredba prema kojoj će u registar ulaziti i umjetnička djela te razne druge vrste državne imovine, uključujući i koncesije koje su sad u posebnom registru.

Također je najavio da će kod broja poljoprivrednih zemljišta biti velikih promjena jer će se u budućnosti u registar unijeti nekoliko stotina tisuća zemljišnih čestica. Očekuje se i da će znatna imovina ući u registar nakon dovršetka mnogobrojnih sporova koji se još vode. Tu su također i objekti koji imaju status pomorskog dobra.

Pejnović je pohvalio Hrvatske šume i Hrvatske vode te Ministarstvo obrane kao najažurnije u slanju podataka o imovini, a među onima koji dosad nisu dostavili podatke su Hrvatski geološki institut, Agencija za opremu pod tlakom i Hrvatska matica iseljenika kojima, ako to ne učine, slijede prekršajne kazne. Također, kazao je da je popis nekretnina napokon predala i Hrvatska gospodarska komora (HGK) koja je to dugo odbijala učiniti.

Uspostavom registra želi se postići transparentnost državne imovine, nadzor nad njezinim stanjem, kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju te pratiti koristi i učinke od upravljanja.

Podatak o vrijednosti imovine u registru nije iznesen, procjene vrijednosti imovine u pravilu se rade pojedinačno i prema potrebi, kada primjerice nešto ide u prodaju. No, na pitanje odgovara li njezina vrijednost prije objavljenim procjenama o 31 milijardi eura rečeno je da je ona možda i veća, no da vrijednost određuje tržište.

Iz DUUDI -ja pozivaju sve građane da eventualno uočene nepravilnosti i nelogičnosti u registru prijave na e -adresu registar@duudi.hr kako bi evidencija bila što preciznija.

Prethodni članakOdržan Stručni savjet za praćenje stanja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji
Sljedeći članakUsvojene izmjene i dopune Zakona o boravišnoj pristojbi, Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.