Europska unija još uvijek nije u mogućnosti predvidjeti koliko će u budućnosti rasti cijene svinjskog mesa zbog izuzetno neizvjesne trenutne situacije na svjetskom tržištu. Međutim, sasvim je izvjesno da se definitivno očekuje cjenovni šok po pitanju cijena. Očekuje se skori rast cijena radi opstanka sektora na tržištu. Cijena inputa je globalno veoma porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa. Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine.

On će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje. Također i na cijene energenata, gorivu i drugih ulaznih troškova. Zaključak je to sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla – Radna skupina za “Svinjsko meso” Europske komisije. Na njoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore.

Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati tek krajem 2021. godine. Snažniji rast očekuje se krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022. godine. Projicirani rast cijena u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu iznosi otprilike 13 posto. Međutim i to se može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima. Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji, priopćeno je nakon sastanka iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna. Predstavlja veliki izazov za sve proizvođače. Međutim, smatra se kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa, ali i općenito za razvoj boljih uvjeta za stočarsku proizvodnju.

Idući tjedan na sastanku radne skupine europskog udruženja Copa Cogeca će biti rasprava o mjerama ublažavanja situacije u sektoru.

Neke od predloženih tema i mjera za pomoć sektoru su da se s ciljem održivosti tri bitna stupa  – ekonomski, društveni i ekološki – pokrene osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, pokrene povećanje domaće proizvodnje stočne hrane, aktiviraju dostupni mehanizmi za podrške u slučaju krize te mjere podrška poljoprivrednicima koji žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa.

Isto tako potrebno je zajednički raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće zemlje. Zatim na provođenju učinkovite kontrole velikih trgovaca te njihovom odnosu prema potrošačima. Također i na sklapanjima dugoročnih ugovora za proizvodnju, ali i pokretanja mjera motivacije mladih poljoprivrednika za rad i ulaganje u proizvodnju svinja, kao i osmišljavanju novih kreditnih linija za ovaj sektor.

Svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini. Potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg. To je daleko više od ostalih vrsta mesa. Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto. Međutim, zbog svih trendova očekuje se daljnji pad.

Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020.g. u odnosu na 2019., broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000. Odnosno, broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000. To je dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u RH ovisi o uvozu živih životinja. Tako je uvoz odojaka u 2020. povećan sa 143.110 na 183.522; prasadi sa 13.346 na 24.061, te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu.

-Za 2021. godinu još nisu objavljeni službeni podaci. Međutim, očekuje se pad broja svinja za otprilike 2 posto na godišnjoj razini u RH. Takva procjena može se i donekle smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor u navedenom razdoblju suočio sa brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na zajedničkom tržištu. U 2022. godini se očekuje daljnji trend pada broja svinja u RH iz sličnih razloga. Procijenjeni pad broja svinja od 3,25 posto mogao bi biti i veći od predviđanja ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju, objavljeno je iz HPK.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje