Jučer, 04. ožujka 2014. godine, održan je sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi povrća na kojem se raspravljalo se o problematici:

• proširivanja registracije sredstava za zaštitu bilja za male kulture i male namjene
• inspekcijskog nadzora i ispitivanja rezidua sredstva za zaštitu bilja u uzorcima uzetim prilikom uvoza povrća i sa tržišta
• izdavanja vodopravnih akata (vodopravne dozvole i koncesije za navodnjavanje)
• primjene tržišnih standarda za povrće na tržištu Republike Hrvatske

Sastanku je prisustvovalo 25 sudionika proizvođača povrća (ZUHP), prerađivača povrća (Podravka d.d., Franck d.d., Kanaan d.o.o.), predstavnici Udruge hrvatskih tržnica i Nacionalne veletržnice d.o.o., predstavnici Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja – CROCPA (Bayer d.o.o., Agrochem Maks d.o.o.), HGK, HOK, HPK, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Savjetodavne službe, predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede.
Predstavnici Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja – CROCPA dogovorili su sa predstavnicima Savjetodavne službe da se što prije pokrene postupak uključivanja većeg broja sredstava za zaštitu bilja za koje je potrebno napraviti proširenje registracije za što više vrsta povrća.
Predstavnici inspekcijskih službi Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede obavijestili su prisutne o inspekcijskim nadzorima i provedenim analizama tijekom 2013. godine iz kojih proizlazi da je povrće na policama trgovačkih centara u Republici Hrvatskoj u potpunosti ispravno po svim traženim zahtjevima zdravstvene ispravnosti, tržišnih standarda i standarda kvalitete. Proizvođači, unatoč tome, smatraju da je pri kontroli i inspekcijskom nadzoru potrebno obratiti dodatnu pažnju uvezenom povrću.
Predstavnici proizvođača povrća istaknuli su kako je objavom Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine broj 79/13) postupak ishođenja vodopravne dozvole za korištenje podzemnih voda za navodnjavanje uz prethodno pribavljanje elaborata o sustavu navodnjavanja postao vrlo složen i skup. U tom smislu će se razmotriti prijedlozi proizvođača i utvrditi mogućnosti njihove prilagodbe potrebama potrošača, tako da će se pokrenuti procjena mogućih izmjena.

Prethodni članakZašto se lijeska sve više sadi?
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede uputilo Europskoj komisiji Zahtjeve za registraciju 4 oznake
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.