Društvo agrarnih novinara Hrvatske pozvalo je predstavnike najznačajnijih triju stranaka tj. koalicija koje prema anketama prelaze izborni prag: HDZ-a, Restart koalicije i Domovinskog pokreta, na okrugli stol koji je održan krajem lipnja u Novinarskom domu u Zagrebu, kako bi javnost bila upoznata kakve programe imaju za poljoprivredu.

Moderator okruglog stola i predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) Martin Vuković prvo je govornicima postavio nekoliko pitanja kroz koja su mogli predstaviti svoj program za poljoprivredu.

  Budućnost je u ekološkoj poljoprivredi

Predstavnica Domovinskog pokreta Ružica Vukovac istaknula je da je kao dijete sa sela čija obitelj ima farmu mliječnih krava, vrlo dobro upoznata sa svim teškoćama s kojima se poljoprivredni proizvođači susreću svakodnevno.

-Hrvatsko selo ima brojne potencijale koje ne koristimo dovoljno. Vidimo da se u Europskoj uniji pokreću strategije za očuvanje bioraznolikosti i održivog razvoja poljoprivrede, a trenutna vlast donosi svoju strategiju razvoja poljoprivrede u kojoj nisu uključili dvije nove strategije Europske komisije, a niti su tom strategijom predvidjeli potrebna financijska sredstva za realizaciju navedenih ciljeva, pa tu strategiju smatram samo popisom dobrih želja, rekla je Vukovac i istaknula da hrvatski poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni na zajedničkom tržištu Europske unije jer su prezaduženi i ne mogu doći u dovoljnoj mjeri do bespovratnih sredstava, niti do povoljnog kapitala s malom kamatom, za razliku od europskih poljoprivrednika kojima njihove države pomažu na sve načine, pa i skrivenim potporama.

Imamo sve prednosti i preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede i za proizvodnju hrane vrhunske kvalitete koja je sve traženija na tržištu, a treba spomenuti i spoj plave i zelene Hrvatske o kojem već godinama pričaju razni dužnosnici, a koja u praksi ne funkcionira, navela je Vukovac i dodala da su u većini država EU na OPG-ima koji uzgajaju stoku dozvoljene klaonice, koje omogućuju stvaranje vlastitih domaćih proizvoda, kojih mi nemamo dovoljno.

Svaki hektar treba staviti u funkciju

Restart koaliciju predstavljao je donedavni saborski zastupnik iz redova HSS-a Davor Vlaović, koji je naglasio kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane nacionalna strateška grana, što se vidjelo i u ovoj koronakrizi u kojoj su druge države zatvorile granice za izvoz vlastitih poljoprivrednih proizvoda, a Hrvatska je uvoznica hrane i poljoprivrednih proizvoda kojih nemamo dovoljno skoro niti u jednoj grani poljoprivrede, osim žitarica.

Prvi prijedlog kako povećati samodostatnost je rješavanje pitanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kao osnovnim resursom. Ministarstvo u 4 godine nije ništa napravilo, osim što su dali zemljište strancima u koncesiju. Svaki hektar treba staviti u funkciju i riješiti gruntovnicu i katastar. Drugi korak je okrupnjavanje zemljišta, jer se u proteklih 4 godine ništa nije napravilo u komasaciji, na primjer nije riješen ni problem oporezivanja pri zamjeni parcela, pri čemu poljoprivrednici ako žele okrupniti svoje zemljipte zamjenom sa susjedom, moraju platiti porez na promet nekretninama, što je destimulirajuće, smatra Vlaović.

Na kraju je naglasio da će Restart koalicija smanjiti PDV na 5% na poljoprivredne proizvode kako bi se povećala konkurentnost domaćih proizvođača koje je aktualna vlast zakinula za oko 2,5 milijarde kuna poticaja u protekle 4 godine, odnosno oko 600 milijuna kuna godišnje koji nisu isplaćeni. Čak 17% sredstava se ne isplaćuje zbog manjih nepravilnosti i nefleksibilnosti administracije.

 Investicijama do udvostručenja

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek predstavio je HDZ-ove ciljeve koje namjeravaju ispuniti u poljoprivredi u idućem razdoblju.

Jedna od mjera je povećanje za 100% broja proizvođača koji osiguravaju svoju proizvodnju, a uz investicije u navodnjavanje kako bi se do 2024 navodnjavalo 50 000 ha, to je korak ka ublažavanju posljedica klimatskih promjena i sve češćih vremenskih nepogoda.

Za vrijeme ove vlade investirano je oko 700 milijuna kuna u navodnjavanje, a radi se o novih 7000 ha koji se navodnjavaju, od ukupno 25 000 u cijeloj Hrvatskoj. Cilj je taj broj udvostručiti u naredne 4 godine. Izmjenama Zakona o raspolaganju državnim zemljištem, kao i Zakona o nasljeđivanju, kojim će se spriječiti cijepanje parcela, kao i usklađivanjem katastra i gruntovnice ostvarit će se svi preduvjeti da poljoprivrednici maksimalno koriste poljoprivredno zemljište što će rezultrati povećanjem poljoprivredne proizvodnje od postojećih 17 milijardi na 23 milijarde kuna, naglasio je Tušek i kao potvrdu tom argumentu naveo drastično povećanje iskorištenosti sredstava iz Programa ruralnog razvoja, odnosno EU sredstva, koje je u vrijeme ministra Jakovine iznosilo svega 3%, a danas su skoro sva sredstsva alocirana

Također je najavio dodatno administrativno rasterećenje i racionalizaciju, koja će s digitalizacijom u kojoj je postignut znatan iskorak, dodatno ubrzati procese.

Uslijedila su mnogobrojna pitanja predstavnika poljoprivrednih udruga i udruženja, koji su poželjeli da političari napokon neka predizborna obećanja poljoprivrednicima i ostvare.

Prethodni članakEkološki biocid InsectoSec® za suzbijanje tekuti i ostalih parazita
Sljedeći članakGraševina, ledeno vino vinarije Perak – šampion 52. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.