Održan okrugli stol o učincima i posljedicama Zakona o poljoprivrednom zemljištu!

59
zakon o poljoprivrednom zemljištu

Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) je krajem listopada organiziralo okrugli stol pod nazivom „Učinci i posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu“. Skupu su prisustvovali brojni poljoprivredni proizvođači i predstavnici udruga koji su upozorili na mogućnost gubitka velikih površina zemlje, što ugrožava njihov posao.

Vladimir Džaja iz PIK Vinkovci je na početku okruglog stola rekao kako su u posljednih 7 godina investirali preko 10 milijuna eura u navodnjavanje i razminiravanje na 3100 hektara zemlje. Sada će zbog primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu izgubiti veliki dio zemljišta, odnosno ostati na 25 hektara zemljišta, a bez posla će ostati 110 radnika.

Vladimir Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Hrvatske gospodarske komore (HGK), kazao je kako je u osam poduzeća upitno oko 13 tisuća hektara zemlje što bi moglo uzrokovati gašenje postrojenja i farmi ili smanjenje proizvodnje i gubitka radnih mjesta.  

Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić rekao je da ih je iznenadilo da jedinice lokalne samouprave mogu raspolagati s 10 do čak 800 ha. Istaknuo je kako mu je želja da zemlju dobiju aktivni poljoprivredni proizvođači kako eliminirale one kojima to nije osnovna djelatnost. Također,  predložio je i nove izmjene zakona.

učinci i posljedice zakona o poljoprivrednom zemljištu
Okrugli stol je organiziralo Društvo agrarnih novinara Hrvatske

Hrvatska bi mogla hraniti do 16 milijuna ljudi!

Akademik dr. Franjo Tomić smatra da bi stavljanjem u funkciju 600.000 do 750.000 ha zemljišta trenutno zaraslih u korov, Hrvatska mogla hraniti između 7 i 16 milijuna ljudi. No, za to je potrebno sređivati katastar, zemljišne knjige i provesti agromelioracije.

Pravnik Ivica Crnić upozorio je da bi Zakon o poljoprivrednom zemljištu mogao pasti na Ustavnom sudu, ako tamo dođe, jer legalizira samovolju jedinica lokalne samouprave.

Marijo Puškarić je kazao kako bi državno poljoprivredno zemljište trebalo služiti prvenstveno zapošljavanju u ruralnom prostoru. Smatra kako ratarska proizvodnja koja nije povezana sa stočarstvom ne bi smjela imati zakup duži od deset godina. Za razliku od njega Jakša Lovrić iz Brodsko-posavske županije smatra kako je on kroz svoje ratarstvo dokazao da je taj proizvod četiri ili pet puta valorizirao i praktički stvorio novu vrijednost s 21 zaposlenikom.

Potrebna je generacijska obnova sela i poljoprivrednih gospodarstava

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je rekla kako oni neće odustati od decentralizacije i uvođenja novih i mladih poljoprivrednika. Smatra kako je potrebno generacijski obnoviti poljoprivredna gospodarstva i hrvatska sela. Rekla je kako je do sada 13 jedinica lokalne samouprave objavilo natječaj, 430 ih je podnijelo zahtjeve za suglasnost i program, a 220 ih je dobilo suglasnost. Do kraja godine očekuju 50 do 80 novih natječaja.  Na primjedbe o  prioritetima u Zakonu odgovorila je kako su člankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu itekako detaljno propisani prioriteti, a iza toga je i detaljno propisano na koji način će se određivati prioriteti kada su neki poljoprivrednici u istom položaju. Također, istaknula je i kako očekuje od svih jedinica lokalne samouprave da prihvate odgovornost prema poljoprivrednoj proizvodnji na svom području, a zakon i propisani pravilnici ostavljaju dovoljno prostora da to naprave na ispravan način. Kaže kako će kontrole biti stroge, a nakon prikupljenih ponuda na natječaj, Općinsko vijeće i neovisna povjerenstva će 60 dana obrađivati pristigle ponude i rangirati ih. Dokumentacija koju pripremi lokalna samouprava dolazi u Ministarstvo poljoprivrede i u DORH. Rekla je i kako je prosječna veličina zemljišta u Hrvatskoj narasla sa 6 na 11 hektara prema službenoj državnoj statistici. Također, tvrdi kako je čudno da još uvijek nemaju svi iste precizne podatke. Tu je mislila na 1,5 milijuna ha koje se koristi (prema podacima DZS), odnosno 1,1 milijun ha (prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju). Rekla je kako bi kroz idućih nekoliko mjeseci trebali svi u državi imati istu statistiku što se tiče poljoprivrednog zemljišta budući da su naručili aplikaciju. Na kraju je ministrica Vučković izrazila i neslaganje s mišlju pravnika Ivice Crnića kako je Zakon o poljoprivrednom zemljištu protuustavan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakINTERLIBER, 42. međunarodni sajam knjiga
Sljedeći članakKako je HEP u zaleđu Zadra uhvatio dobar vjetar
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.