U Ministarstvu poljoprivrede danas je održan Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, na kojem se razgovaralo o akutalnom stanju u proizvodnji, preradi mlijeka i mliječnih proizvoda, provedbi “Mliječnog paketa u RH kroz razvoj proizvođačkih organizacija, potporama za proizvođače mlijeka, te Programu za ruralni razvoj. Na sastanku su članovima Savjeta dane i informacije oko novosti i izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu te o postojećim i budućim kreditnim linijama za poljoprivredu.

 

Članovi Savjeta su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske veterinarske komore, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Proizvođačke organzacije Drava-Sava, Udruge Mliko, GIU Croatistočar, Dukata, Megglea, Vindije, Udruge male mljekare, Hrvatske obrtničke komore, CroMilka, Poljoprivredne savjetodavne službe, Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Kooridnacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje, Udruge Bilogra, Agrokora, Agronomskog fakulteta u zagrebu, Agencije za poljoprivredno zemljište, Veterinarskog fakulteta.

 

Obzirom da je 31. ožujka 2015. ukinut sustav mliječnih kvota EU-a, pred proizvođačima mlijeka je novo razdoblje izazova i prilagođavanja novim tržišnim i proizvodnim okolnostima zbog čega Ministarstvo poljoprivrede želi kontinuirano raditi u dogovoru sa proizvođačima mlijeka i industrijom prerade na modelima suradnje koji su dozvoljeni i dopušteni u sklopu zajedničke poljoprivredne politike EU.

 

U Republici Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) početkom ožujka 2015. godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj razini isporučuje mlijeko. Valja napomenuti da se u broj isporučitelja pribrajaju samo oni poljoprivrednici koji mlijeko isporučuju mljekarama (nisu pribrojeni oni koji imaju vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom domaćinstvu).  Iako je broj isporučitelja u odnosu na prethodno razdoblje u blagom padu (2,02 % u odnosu na 2014. godinu), prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju je u porastu. U 2014. godini porasla je za 14,27 % u odnosu na godinu ranije, a čak za 89 % u odnosu na 2008. godinu.

 

Poseban napredak u proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj vidljiv je iz podatka o povećanju isporuke mlijeka 1. klase. U 2003. godini samo je 22,7 % isporučenog mlijeka bilo prve klase, 2008. 72,1 %, a 2014. godine taj je postotak narastao na 96,1 %.

 

Iako je Republika Hrvatska brojčano s 58.815 isporučitelja mlijeka koji su isporučivali 540.798.806 kg mlijeka u 2003. godini došla na nešto više od 10.000 isporučitelja u 2015. godini, isporučena količina mlijeka ostala je na otprilike istoj razini (522.694.451 kg). Budući da su se tržišni uvjeti, ali i uvjeti stavljanja mlijeka na tržište drastično promijenili u proteklih 12 godina važno je napomenuti nekoliko bitnih faktora koji su utjecali na promjenu odnosa broja isporučitelja i drastično povećanje količine mlijeka po isporučitelju. Mljekomati i prerada i prodaja mlijeka i mliječnih prerađevina na seoskom gospodarstvu (izravna prodaja) novijeg su datuma jer pravni okvir nije omogućavao ovu vrstu prodaje do unazad nekoliko godina. Mala seoska gospodarstva koja su imala po nekoliko krava i mlijeko isporučivala mljekarama, zbog visokih troškova proizvodnje kao i visokih standarda u preradi mlijeka postepeno su izlazila iz sustava isporuke mlijeka. Pojava mliječne krize u EU 2009. godine dodatno je utjecala na proizvodnju i isporuku mlijeka u Republici Hrvatskoj. Aflatoksini koji su se pojavili 2013. godine također su poremetili redovitu isporuku mlijeka i smanjili broj isporučitelja s obzirom da je provedba Akcijskog plana podrazumijevala isključenje iz isporuke isporučitelja u čijem je mlijeku otkrivena povećana razina aflatoksina. Prošlogodišnja poplava kojoj je prethodila velika suša također je negativno utjecala na proizvodnju mlijeka u Republici Hrvatskoj.

 

Mliječni sektor u okviru Zajedničke poljoprivredne politike zauzima posebno mjesto. Nacionalni model izravnih plaćanja (poticaja) koji se već počeo primjenjivati, podrazumijeva dodatna plaćanja za mliječne krave, ako i izdašna plaćanja za stočare koji uzgajaju proteinske kulture (koriste ih kao stočnu hranu što smanjuje troškove proizvodnje mlijeka).

 

Sustav mliječnih kvota EU-a ukinut je 31. ožujka 2015. Sustav kvota uveden 1984., u vremenu kada je proizvodnja EU-a uvelike premašivala potražnju, bio je jedan od alata uvedenih za rješavanje tih strukturnih viškova. Uzastopnim reformama zajedničke poljoprivredne politike EU-a povećala se tržišna orijentacija sektora i istovremeno uspostavio niz drugih, usmjerenijih instrumenata za potporu proizvođačima na osjetljivim područjima, kao što su planinska područja, gdje su troškovi proizvodnje veći. Rok za ukidanje kvota prvi je put utvrđen 2003. kako bi se proizvođačima EU-a omogućilo da fleksibilnije odgovore na rastuću potražnju, posebno na svjetskom tržištu, a potvrđen je 2008. nizom mjera namijenjenih postizanju postupnog smanjenja rasta. No čak i s kvotama, u zadnjih se pet godina obujam izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a povećao za 45 %, a njegova vrijednost za 95 %. Iz projekcija kretanja na tržištu vidljivo je da i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebice u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću, poput sira, ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te proizvodima namijenjenima sportašima.

 

Uoči ukidanja sustava kvota povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Ukidanje sustava mliječnih kvota izazov je i prilika za Uniju. Izazov je zato što će jedna cijela generacija poljoprivrednika morati raditi u potpuno novim uvjetima sigurno popraćenima nestabilnošću, no bez sumnje je i prilika u smislu rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Stavljanjem snažnijeg naglaska na proizvode s dodanom vrijednošću i sastojke za „funkcionalnu hranu” sektor mlijeka i mliječnih proizvoda može postati gospodarski pokretač EU-a. Osjetljivija područja, u kojima se ukidanje sustava kvota može smatrati prijetnjom, mogu na temelju načela supsidijarnosti iskoristiti niz mjera ruralnog razvoja.”

 

U nastavku dajemo link na stranice Europske Komisije sa najčešćim pitanjima oko ukidanja mliječnih kvota:

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-4697_en.htm

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 6/2015
Sljedeći članakKraj mliječnih kvota nakon 31 godine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.