Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s predstavništvom Europske komisije u RH, Ministarstvom poljoprivrede organizirala je prvu javnu raspravu u petak 6.3.2020. vezanu za Europski zeleni plan, u okviru kojeg su 3 strategije – od polja do stola, bioraznolikost i šume. U isto vrijeme u izradi je i novi ZPP nakon 2020.
Ova javna rasprava jedna je u nizu koje HPK planira organizirati. Predjsednik HPK Mladen Jakopović je iznio situaciju u RH te naglasio kako Hrvatska ima minimalan doprinos u tome što je EU najveći izvoznik te da se treba sagledati nacionalni nivo ako se želi osigurati održivi razvoj. Naglasio je da možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 % Natura područja) te što smo GMO „čista“ zemlja i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost. Međutim, borimo se s rastućim uvozom, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja. Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Kazao je kako je gotovo na svim zajedničkim sastancima Komora isticala kako strategija „Od polja do stola“ mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). Bruno Chauvin, načelnik odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije predstavio je proces te je pojasnio kako će „Zeleni plan za Europu utjecati na sve naše politike i zato je sada pravo vrijeme da se svi dionici uključe u raspravu o tome kakvu poljoprivredu politiku svi hoćemo. Načelnica sektora za EU poslove i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Anita Sever-Koren spomenula je kako su pred poljoprivrednicima veliki izazovi, ali i puno novih prepreka, dok prijedlog financijske omotnice ne prati nove ambiciozne zahtjeve. 
Potrebne daljnje rasprave i iskorištenje potencijala
Brojni sudionici i poljoprivrednog, znanstvenog sektora postavljali su pitanja na održanoj panel raspravi. Stjepan Kušec spomenuo je kako je u Hrvatskoj nužna demografska obnova. Održiva rješenja potrebno je snažnije javno komunicirati i osigurati jaču horizontalnu i vertikalnu komunikaciju nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, istaknuo je Slaven Dobrović. Potencijal obrađene komunalne otpadne vode u navodnjavanju, komunalnog mulja kao medija za podizanje kultura kratkih ophodnji, ali i korištenje komposta iz komunalnog biorazgradivog otpada neki su od primjera u kojima je potrebna međusektorska suradnja. Zvonimir Dravinac, uzgajivač konja, spomenuo je kako bi se državno zemljište trebalo dati što više u najam te da smo za izravna plaćanja ispregovarali za oko 900.000 ha, a imamo oko 3 milijuna hektara zemljišta. Dali su se i neki konstruktivni prijedlozi poput trgovanja s CO2 u stočarskom sektoru te nagrađivanja proizvođača kako bi se osigurala proizvodnja i tržišna konkurentnost. Rasprava je ukazala na brojne potencijale koji RH ima te potrebu za daljnjim raspravama i pronalascima rješenja.
