Natjecanjem 2. kola Hrvatskog kuharskog kupa pod nazivom “Zlatna Solinka”, nastavljeno je petnaesto izdanje Hrvatskog kuharskog kupa. Po peti puta za redom održano je u Solinu u organizaciji Udruge kuhara Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatskog kuharskog saveza, a uz potporu Grada Solina i Turističke zajednice grada Solina.

Ova dvodnevna manifestacija započela je u srijedu, 11. ožujka dolaskom sudionika i prijemom kod gradonačelnika grada Solina, Dalibora Ninčevića. Nakon šetnje Solinom, domjenka i sastanka na kojem su natjecatelji saznali upute Ocjenjivačkog suda, krenuli su s pripremom tri slijeda za svečanu večeru koja se održala sljedećeg dana u restoranu Andrea. Zadatak je bio pripremiti svečanu hladnu platu od brancina, maslina i blitve,  glavna jela od svinjskog buta, ružmarina i sezonskog povrća te deserte od čokolade, oraha, naranče i vrhnja za šlag. Radove natjecatelja ocijenili su članovi Sekcije ocjenjivača HKS-a Miroslav Dolovčak, Ivo Ribarević, Marija Kuzminski i Berislav Lacković.

Na početku svečane večere, goste su pozdravili predsjednik Udruge kuhara Splitsko-dalmatinske županije Ante Ojdanić koji je uručio zahvalnicu dogradonačelniku grada Solina Ivici Rakušiću. Oni su kasnije najboljim kuharima uručili vrijedne nagrade za prikazano kulinarsko umijeće kojima su oduševili goste večere.

Pobjedu u ukupnom poretku je kao i u prvom kolu odnio Tomislav Greganić i Marela Hudoletnjak iz zagrebačkog The Westin hotela. Oni su pobijedili00 u dvije od tri kategorije, hladnom predjelu i desertu, dok su u glavnom jelu osvojili drugo mjesto. Iza njih, na drugom mjestu plasirali su se Antonio Bukvić s pomoćnikom Predragom Zrilićem ispred Udruge kuhara i slastičara Bilogore, dok je treće mjesto osvojio Nikola Blaži i Leon Kolenko iz varaždinskog restorana Angelus. Zanimljivo, prvo mjesto u glavnom jelu osvojila je četvrta ekipa u ukupnom poretku, Dinko Tomašić i Dino Veselić iz Park Boutique hotela, također iz Varaždina no slabiji rezultati u ostalim kategorijama koštali su ih boljeg plasmana u ukupnom poretku. Domaće snage predstavljali su mlade nade Josip Buzov s pomoćnicom Alisom Ajeti koji su sudjelovali u pripremi glavnog jela te osvojili sjajno treće mjesto. Sadržajan i zanimljiv kulinarski dan upotpunjen je dolaskom Ivana Ursića, člana Sekcije  za kulinarsku artistiku, koji je pripremio atraktivan aranžman od voća i povrća koji je plijenio pažnju na buffet stolu. Pridružili su se i članovi Udruge Splitsko-dalmatinske županije pripremivši sve ostale delicije koje su oduševile goste večere.  

Hrvatski kuharski kup trebao se nastavit već za tri tjedna u Vinkovcima, no nažalost zbog situacije s Corona, Covid-19 virusom, natjecanje se odgađa do daljnjeg.

O Hrvatskom kuharskom kupu:

Hrvatski kuharski kup je svojevrsni festival u cjelinu povezanih kulinarskih natjecanja koja se na razne zadane teme održavaju diljem Hrvatske. Sudionici Kupa na taj način upoznaju kolege iz čitave Hrvatske i raznovrsne autohtone namirnice. Cilj kupova je popularizacija kuharske i slastičarske struke, poticanje izvrsnosti i napretka kuhara i slastičara, doprinos stvaranju kvalitetne stručne radne snage, poticanje interesa za deficitarna zanimanja, podizanje kvalitete ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, svekolika afirmacija kuharske i slastičarske struke i promocija kulinarskih majstora te hrvatskih namirnica. Posebna je pak zadaća ovih natjecanja kreativan i konkretan doprinos oblikovanju kulinarske prepoznatljivosti lokalne sredine, a time i unapređenje sadržajnosti i atraktivnosti njene cjelokupne turističke ponude. Iako se realizira u natjecateljskom formatu, Hrvatski kuharski kup je edukativno mjesto susreta kuhara i slastičara na kojem se izmjenjuju kulinarska iskustva, znanja i ideje te je najbolja platforma za afirmaciju mladih kuhara i prilika za usavršavanjem i stjecanjem novih kuharskih i slastičarskih vještina i znanja u pozitivnoj atmosferi i okruženju.

Na svakom natjecanju zadatak sudionika je pripremiti svečanu hladnu platu, toplo glavno jelo i desert na zadanu temu, odnosno namirnice. Zadane namirnice uvijek uključuju i autohtonu namirnicu kraja u kojem se natjecanje odvija a rad i kreacije natjecatelja prate i ocjenjuju članovi Ocjenjivačkog suda Hrvatskog kuharskog saveza. Natjecatelji su kuhari iz cijele Hrvatske, a svakom može pomagati i po jedan pomoćnik. Najboljima u pojedinom kolu se dodjeljuju priznanja za plasman po kategorijama te u ukupnom poretku. U ovoj sezoni održat će se sveukupno 5 natjecanja diljem Hrvatske. Natjecatelji kroz svih 5 kola osvajaju bodove koji se zbrajaju za ukupni poredak u Kupu. Ukupni pobjednik Hrvatskog kuharskog kupa uz ostale nagrade osvaja i veliku kristalnu kuhaču.  Najbolji pojedinci ostaju i u fokusu izbornika Hrvatske kulinarske reprezentacije koja sudjeluje na najprestižnijim međunarodnim natjecanjima popu Kulinarske Olimpijade, Bucuse d’Or-a i Svjetskog kulinarskog kupa.

 class=
 class=
 class=

 class=
 class=
Prethodni članakŽelimo vratiti prošek na tržište!
Sljedeći članakŠto proizvođači trebaju znati o preradi i prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.