Reagirajući na Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivanja i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, kojom je izlazak iz općine prebivališta radi odlaska na mjesto poljoprivredne proizvodnje dozvoljen nositeljima i registriranim članovima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), ali ne i članovima obitelji i svima onima koji pomažu na gospodarstvima, a bitni su za nesmetano odvijanje poljoprivrednih radova, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga OPG-a Hrvatske „Život“ i Udruga Biovrt –u skladu s prirodom, uputili su dopis Ravnateljstvu civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova, te Ministarstvu poljoprivrede.

U dopisu se navodi kako u Hrvatskoj 96,8% proizvođača čine uglavnom mala obiteljska gospodarstva s prosječno 5 ha površine na kojima većinu poslova obavljaju članovi OPGa, najčešće uz pomoć svojih obitelji i prijatelja (kroz nemonetarnu razmjenu). Zemljišta su rascjepkana, često i kroz nekoliko općina odnosno županija. Velik je i broj proizvođača koji proizvode za vlastite potrebe i nemaju registriran OPG, a tu se nerijetko ubrajaju najranjivije skupine u društvu. Pandemija virusa COVID 19 povećala je nezaposlenost pa je za očekivati i porast interesa za vlastitom proizvodnjom hrane.

 Pogodovanje trgovačkim lancima na štetu malih proizvođača

Zatvaranje tržnica, praktički preko noći, velik je udarac, posebno malim obiteljskim gospodarstvima koja time gube mogućnost plasmana. Time se izravno pogoduje trgovačkim lancima na štetu malih proizvođača što najviše pogađa stariju populaciju koja se teže snalazi u online trgovini. Otvaranje specijaliziranih trgovina u sklopu tržnica nema nikakav utjecaj niti može pomoći većini obiteljskih gospodarstava koja izravno prodaju na tržnicama, istaknuto je u dopisu.

Udruge koje zastupaju interese malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od nadležnih institucija traže da:

  • Odobre propusnice nositelju OPGa i osobama koje on/ona prijavi kao radnike na gospodarstvu u skladu sa člankom 25 Zakona o poljoprivredi bez obzira jesu li prijavljeni kao članovi OPG-a, jer nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti te privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa i bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.
  • Daju ovlasti i jasne upute općinskim Stožerima civilne zaštite o izdavanju propusnice vlasnicima poljoprivrednog zemljišta i onima koji imaju zemljišta u najmu, a proizvode za vlastite potrebe uz predočenje odgovarajućih dokaza (gruntovni izvadak, ugovor o najmu)
  • Ponovo otvore tržnice uz reorganizaciju njihovog rada kako bi se osigurala socijalna distanca primjerice postavljanjem klupa u većem razmaku i tamo gdje je to moguće kontroliranjem broja ljudi koji ulaze na tržnicu te ako to nije izvedivo, da se odobri isplata naknada gubitka dohotka kao i za ostale djelatnosti.

Proizvodnja hrane je vitalna potreba

U dopisu se navodi da su prema iskustvima, neki lokalni stožeri civilne zaštite prepoznali da je uzgoj vlastite hrane vitalna potreba te izdaju propusnice za potrebe obavljanja poljoprivrednih radova građanima koji nemaju OPG, dok neki stožeri s manje razumijevanja to ljudima odbijaju.

Treba nam jedinstveno pravilo za cijelu RH i definiranje uzgoja vlastite hrane kao vitalnu potrebu jednaku odlasku u trgovine prehrambenim namirnicama, inače se sve svodi na volju nekih pojedinaca. Ne možemo pogodovati trgovačkim lancima i prisiljavati ljude kupovati hranu kad imaju mogućnost proizvesti je i to uz manju mogućnost zaraze nego u čekanju u redovima u dućanima. U uvjetima nadolazeće gospodarske krize i nedostatne proizvodnje hrane u RH, itekako je potrebno ljudima omogućiti uzgoj vlastite hrane na njihovim imanjima i pomoći im na taj način da lakše prebrode posljedice smanjenja/nedostatka prihoda. Ako se sada, tijekom travnja i svibnja ne dozvoli pojedincima odlazak na njihova imanja i ne dozvoli im se sjetva i sadnja, oduzeti ćete im mogućnost da si uzgoje hranu za ovu godinu, zaključuje se u dopisu.

Prethodni članakPonudite svoje poljoprivredne proizvode na digitalnoj tržnici!
Sljedeći članakPoljoprivrednici, što mislite o novim mjerama ministarstva?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.