Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potpisao je ugovore o financiranju projekata iz Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina danas, 10. prosinca 2018. godine u Zagrebu.

Početni iznos predviđenih sredstava od 7,5 milijuna kuna zbog velikog je odaziva poljoprivrednih gospodarstava na natječaju, povećan na 13,3 milijuna kuna i obuhvaća financiranje 184 obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Navedenim sredstvima Ministarstvo poljoprivrede pomoći će malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na potpomognutim područjima tradicionalno naseljenim nacionalnim manjinama u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, koja će im omogućiti povećanje prihoda i ostanak u ruralnim područjima.

Maksimalni iznos koji može dobiti pojedino obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je 75.000 kuna, a nakon potpisivanja današnjih ugovora svakom gospodarstvu će ovaj tjedan biti isplaćen cjelokupni iznos potpore ugovorene u okviru njihovih projekata.

„Važan nam je svaki poljoprivrednik na svakom pedlju ove zemlje. Zato kroz različite programe i načine financiranja iznalazimo načine da pomognemo svima onima koji se bave poljoprivredom i žele ostati u ruralnim područjima. Ovo je jedan od takvih programa gdje se ciljano podupiru mala poljoprivredna gospodarstva na potpomognutim područjima tradicionalno naseljenim nacionalnim manjinama. S obzirom na veliki interes poljoprivrednika na ovom natječaju povećali smo iznos potpore na 13,5 milijuna kuna. Tim će novcem omogućit ćemo kupnju domaćih životinja, poljoprivrednog zemljišta, strojeva i alata te stjecanje stručnih znanja za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

Prijavu na ovaj Natječaj mogla su podnijeti obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine do 3.999 eura standardnog ekonomskog rezultata.

Projektne aktivnosti poljoprivrednika provest će se na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 % pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. Tako će najviše novca biti isplaćeno u najmanje razvijenoj 1. skupini i to 5,3 milijuna kuna, 2. skupini 4 milijuna kuna, 3. skupini 2,6 milijuna kuna, a 4. skupini 1,3 milijuna kuna.  

 

 

 

Ukupan broj korisnika po županiji

Ukupno iznos po županiji

Županija

 

 

Bjelovarsko-bilogorska

19

1.425.000,00 kn

Brodsko-posavska

8

597.000,00 kn

Karlovačka

21

1.498.000,00 kn

Koprivničko-križevačka

4

260.000,00 kn

Ličko-senjska

12

899.000,00 kn

Međimurska

1

75.000,00 kn

Osječko-baranjska

21

1.513.000,00 kn

Požeško-slavonska

7

514.000,00 kn

Sisačko-moslavačka

24

1.750.000,00 kn

Splitsko-dalmatinska

1

75.000,00 kn

Šibensko-kninska

22

1.429.000,00 kn

Virovitičko-podravska

11

823.000,00 kn

Vukovarsko-srijemska

18

1.345.000,00 kn

Zadarska

15

1.125.000,00 kn

 

184

13.328.000,00 kn

 

 

 

 

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakReakcija tla (pH) – uzrok poremećaja u ishrani vinove loze
Sljedeći članakNajveći je cilj tvrtke – stabilizacija poslovanja
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.