Oprez kod rada na visokim temperaturama kako biste smanjili moguće neželjene posljedice. Koje su zdravstvene posljedice utjecaja visokih temperatura na zdravlje i koji su prvi simptomi toplinskog stresa?
Rizični čimbenici na radu u ljetnim mjesecima su visoka temperatura i vlaga zraka, rad na direktnom suncu, težak fizički rad, dugotrajan boravak na otvorenom na visokim temperaturama i radna odjeća koja otežava znojenje. Ugrožene skupine su pothranjene i pretile osobe, kronični bolesnici te osobe starije od 60 godina. Uzrok zdravstvenih problema je uglavnom umor izazvan dugotrajnim fizičkim radom na vrućini te neadekvatnim unosom tekućine i elektrolita. Elektroliti su tvari koje se u organizam unose hranom i pićem, gube se znojenjem, a reguliraju ih hormoni. Ravnoteža elektrolita je posebno važna za funkciju mišića i živaca. Zdravstveni problemi kod rada ljeti su dehidracija, prolazni toplinski umor, toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost, toplinski udar i sunčanica.
Dehidracija
Dehidracija je pojava je koja opisuje prevelik gubitak tekućine iz organizma. Ona prethodi svim kasnije opisanim problemima. Znakovi koji upućuju na povećani gubitak tekućine su žeđ, suha usta, ubrzan rad i lupanje srca. Znakovi dehidracije očituju se smanjenjem fizičkih sposobnosti, prije svega smanjenjem izdržljivosti i mentalnih sposobnosti, a simptomi ovise o tome koliki je gubitak tekućine.
Prolazni toplinski umor i toplinski grčevi
Odgovor je organizma na vrućinu i prvenstveno se javlja kod neaklimatiziranih osoba, odnosno onih čiji se organizam još nije privikao na visoke temperature. Aklimatizacija je privikavanje organizma na okoliš, a postiže se kroz najmanje 5 dana.
Toplinski grčevi nastaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje. Znojenjem se smanjuje koncentracija vode i soli u organizmu. Taj gubitak soli u mišićnim stanicama izaziva bolne grčeve u rukama, nogama ili u području trbuha.
Toplinska iscrpljenost
Posljedica je dugotrajnog intenzivnog rada u prekomjerno zagrijanoj radnoj sredini uz neadekvatan unos tekućine i soli. Prisutni su grčevi u mišićima i u trbuhu, a koža je hladna, vlažna i često blijeda. Javlja se glavobolja, umor, mučnina, povraćanje, ubrzani otkucaji srca, ubrzano i plitko disanje, nervoza, nesvjestica. Ako se ne liječi može dovesti do toplinskog udara.
Toplinski udar
Najozbiljnija je od svih tegoba uzrokovanih vrućinom. Posljedica je potpunog sloma prirodnih mehanizama koji su zaduženi za regulaciju tjelesne temperature. Predstavlja nastavak toplinske iscrpljenosti. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama kad tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. Temperatura tijela je vrlo visoka ( iznad 400C), koža crvena, suha i vruća bez znoja, ubrzani su otkucaji srca, plitko je disanje. Javlja se vrtoglavica, jake glavobolje uz mučninu i povraćanje te smetenost i gubitak svijesti. Toplinski udar je potencijalno smrtonosno stanje i zahtjeva brzu medicinsku intervenciju.
Sunčanica
Sunčanica je oblik toplinskog udara s dodatnim djelovanjem sunčevih zraka na zatiljak glave. Blaži oblik očituje se slabošću, mučninom i povraćanjem. Javlja se glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, crvenilo u licu i zujanje u ušima. U teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzane otkucaje srca i plitko ubrzano disanje. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje se u pojedinim slučajevima može karakterizirati komom s mogućim smrtnim ishodom.
Promjene na koži
Na koži se iritacijom kože zbog preobilnog znojenja kod vrućeg i vlažnog vremena javljaju osipi. Izgledaju kao nakupina prištića ili plikova najčešće na vratu, gornjem dijelu prsa, na preponama, ispod grudi i na unutarnjem dijelu lakta. Kao posljedica vlaženja kože zbog znojenja javljaju se i gljivična oboljenja. Bakterijske infekcije se javljaju u područjima oko sitnih ozljeda kože. Uslijed dugotrajnog izravnog djelovanja sunca ili nakon kontakta s jako zagrijanim oruđem nastaju opekline koje se klasificiraju po opsegu i dubini lezije na tri kategorije. Kod jačih opeklina izbijaju i mjehuri ispunjeni seroznom tekućinom, te opći simptomi kao što su glavobolja, malaksalost, mučnina, povraćanje i proljev. Može se razviti i alergija na sunce. Nakon dugogodišnje izloženosti suncu najopasniji je razvoj aktiničkih keratoza i karcinoma kože. Aktinička keratoza je kožna izraslina obično uzrokovana izloženošću sunčevim zrakama. Pojavljuje se najčešće na opečenoj koži posebno u starijih osoba i u mlađih osoba sa svjetlom puti. Izraslina počinje kao plosnato, ljuskavo područje koje kasnije razvije tvrdu bradavičastu površinu. Ako se ne liječi može se razviti u karcinom kože od kojih je najzloćudniji i najopasniji melanom.
Preporuke za smanjenje rizika djelovanja visokih temperatura na tijelo:
- zamijenite težak fizički rad strojem ili alatom koliko je moguće
- počnite što ranije s poslom
- izbjegavajte (ako je moguće) rad između 11 i 16 sati
- nosite pamučnu odjeću (i uzmite rezervnu da se možete presvući)
- ne pijte alkoholna, kofeinska niti gazirana pića niti sportske napitke s puno šećera
- obavezno sa sobom ponesite puno vode za piće
- izbjegavajte obilnije obroke ujutro prije početka rada, osobito tešku i masnu hranu (najobilniji obrok neka bude navečer)
- pijte vodu i kad ne osjećate žeđ (minimalno 2 dl svakih pola sata) kako biste izbjegli dehidraciju
- nakon 4 sata rada popijte izotonični napitak (npr. cedevita, isostar, gatorade, powerade i sl.) kako biste nadoknadili izgubljene elektrolite
- koristite šešir širokog oboda
- mažite se kremom za sunčanje faktora 50 kako biste izbjegli opekline
- ponesite sa sobom mobitel kako biste, po potrebi, mogli pozvati pomoć
- kad uzimate stanku od rada, odmorite se u hladu
- koristite sunčane naočale za zaštitu od UV sunčevog zračenja
Svaki dan slušajte prognozu kako biste se znali pripremiti na dolazak toplinskog vala.
Ono što je bitno je upamtiti simptome toplinskog stresa kako biste znali na vrijeme reagirati. Ako osjetite da vam nije dobro sjednite u hlad, namočite gazu ili krpu hladnom vodom i stavite ju za vrat, popijte vode i nazovite nekoga da vam pomogne.
Stranice u tiskanom izdanju: 76 – 77
