Nacionalnim pčelarskim programom za 2018. godinu Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 17,2 milijuna kuna za šest različitih mjera koje su osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Najveći interes pčelari su iskazali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela i mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te edukaciju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju završila je obradu svih zaprimljenih zahtjeva za pčelarsku godinu 2018. te isplatila 17,2 milijuna kuna za 4.536 pčelara.

„Naši pčelari idu u dobrom smjeru, udružuju se, surađuju, zajedno nastupaju prema institucijama i složno prezentiraju svoje potrebe. Čestitam im što su iskoristili sva raspoloživa sredstva koja smo im osigurali za napredak i razvoj našeg pčelarstva. Ministarstvo poljoprivrede bit će im i dalje pouzdan partner u ostvarivanju njihovih ciljeva i glavni promotor Meda s hrvatskih pčelinjaka“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

Sektor pčelarstva u Hrvatskoj broji preko 400.000 proizvodnih pčelinjih zajednica te više od 10.000 tona godišnje proizvodnje meda uz druge pčelinje proizvode.

Ministarstvo poljoprivrede provodi brojne promotivno-edukativne akcije kojim potiče konzumaciju Meda s hrvatskih pčelinjaka i održava Medne doručke kako bi ukazalo na veliku ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvodnja meda je važna posebice zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti budući da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele. Ove godine uvodimo Školski medni dan – promociju Meda s hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama. Želimo educirati prvašiće, njihove roditelje i nastavnike o važnosti konzumiranja meda i potrebi uključivanja meda u svakodnevnu prehranu djece. Na Dan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara (07. prosinca 2018. godine) svih 40.000 učenika prvih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj dobit će staklenku meda i prigodnu slikovnicu kao edukativni materijal primjeren njihovom uzrastu, a škole će u suradnji s pčelarskim udrugama organizirati edukativne radionice o važnosti pčelarstva za bioraznolikost na Zemlji.

Prethodni članakZapuštena kuća i stabla
Sljedeći članakSušenje lovor višnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.