Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Od 1. siječnja  do 29. listopada 2020. godine potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica (VPIP) u uzgojima peradi uzorkovane virusom podtipa H5N8 u Bugarskoj (9 gospodarstava), Poljskoj (32 gospodarstva), Slovačkoj (3 gospodarstva), Češkoj (2 gospodarstva), Njemačkoj (3 gospodarstva), Rumunjskoj (2 gospodarstva), Mađarskoj (273 gospodarstva), Ukrajini (1 gospodarstvo) i Nizozemskoj (1 gospodarstvo). Tijekom 2020. godine VPIP je potvrđena u divljih ptica u Poljskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. 

Bolest se može manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti kao i pogođenoj vrsti. Virusi influence tipa A utvrđeni su u brojnih vrsta ptica i sisavaca, no prirodni domaćin ovih virusa su divlje ptice koje žive uz vodu. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrokuje visoku stopu uginuća. 

Bolest može uvelike naštetiti profitabilnosti peradarstva i onemogućiti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. U slučaju pojave bolesti usmrćuje se sva perad na zaraženoj farmi i uništavaju se svi proizvodi koji potječu od zaražene peradi. 

Posjednicima koji drže perad preporuča se: 

–        onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće, 

–     s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa), 

–         držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama 

Posjednici koji drže perad dužni su: 

–        obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, 

–       obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije, 

–      za posjednike peradi s 5 000 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2020. godini (Narodne novine broj 7/20).  

U peradi oboljele od influence ptica javljaju se sljedeći znakovi: 

–        iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti, 

–        potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, 

–        cijanoza kreste i podbradnjaka, 

–        sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu, 

–        značajan pad nesivosti i valivosti te loša  kvaliteta ljuske jajeta, 

–        živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje), 

–        krvarenja krijeste i podbradnjaka. 

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOd druge polovice studenog isplata predujma za proizvodnu 2020. godinu!
Sljedeći članakIstra ponovno najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.