Zbog šteta uzrokovanih požarima koji još uvijek uzrokuju velike materijalne gubitke i na poljoprivrednim površinama, Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo je podmjeru 5.2 Programa ruralnog razvoja RH – za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima.

 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju stoga je 4. kolovoza objavila Natječaj i pozvala poljoprivrednike neka zahtjev za dodjelu novca za obnovu uništenog potencijala podnesu od 2. listopada do 1. prosinca 2017. godine. Kao i kod svakog natječaja i ovdje postoje uvjeti. To su proglašenje elementarne nepogode u toj jedinici lokalne samouprave od strane županije, procjena štete od strane povjerenstava, podnošenje zahtjeva za potporu.

 

Na Natječaj se mogu prijaviti svi korisnici bez obzira na tip nepogode koja je narušila njihov proizvodni potencijal (požar, mraz, tuča i sl.). Predviđeni iznos Natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, pokriva se do 100 posto prihvatljivih izdataka, a moguća je i isplata predujma u vrijednosti do 50 posto od ukupno odobrenog iznosa potpore.

 

Cilj ovog natječaja nije nadoknada izgubljenog prihoda zbog smanjenja ili izostanka prinosa bilo ove ili prošlih godina. Potpora koju poljoprivrednici mogu dobiti kroz podmjeru 5.2 predviđena je i namijenjena kvalitetnoj obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala na pojedinom gospodarstvu.

 

„Požari ne jenjavaju, štete su velike, ali uništeni poljoprivredni potencijal možemo i moramo obnoviti europskim novcem. Osigurali smo 150 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog zemljišta, izgradnju u uništenih objekata, nabavu životinja, bilja i mehanizacije stradalih u elementarnoj nepogodi. Naše mobilne lokalne službe će poljoprivrednicima sa stradalog područja pomoći u prijavi na natječaj kako bi barem malim dijelom olakšali ove teške trenutke koje prolaze.“- izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Osnovni preduvjet provođenja ove mjere je da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu. Šteta na poljoprivrednom gospodarstvu mora biti veća od 30%, odnosno mora biti uništeno minimalno 30% poljoprivrednog potencijala. Poljoprivrednim potencijalom smatra se npr. uništen poljoprivredni stroj, mehaničko zagađenje poljoprivrednog zemljišta, stablo, ali ne i plod. Dakle, ako je elementarna nepogoda uništila najmanje 150 od 500 stabala maslina to je prihvatljiv gubitak, no ukoliko je uništila samo plod, a stabla su pogodna za nastavak proizvodnje u idućem vegetativnom ciklusu – takva šteta nije prihvatljiva za financiranje iz ove mjere. Nadalje, da bi zadovoljio uvjete natječaja poljoprivrednik mora prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika. Korisnik mora pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

 

Prihvatljivi troškovi obnove poljoprivrednog potencijala su sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi (to su troškovi izrade potrebne dokumentacije, konzultanata i dr., do 10% ukupnih troškova).

 

Procedura prijave na natječaj je sljedeća: Prijavitelj predaje prvi dio zahtjeva za potporu sa dokumentacijom (Procjena štete od Povjerenstva za procjenu štete, koja mora biti veća od 30%; procjenu ukupnih radova na višegodišnjim nasadima koju izdaje Savjetodavna služba, s obzirom da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti; potvrda porezne uprave da nema duga; izjava da nema dvostrukog financiranja i slično). Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR će korisniku izdati Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

 

Svi budući korisnici ove podmjere moraju biti svjesni da cilj ovog natječaja nije nadoknada izgubljenog prihoda zbog smanjenja ili izostanka prinosa bilo ove ili prošlih godina. Potpora koju poljoprivrednici mogu dobiti kroz podmjeru 5.2 predviđena je i namijenjena kvalitetnoj obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala na pojedinom gospodarstvu.

 

Na mrežnim stranicama Agencije i Ministarstva objavljena je Uputa u kojoj su navedeni svi zahtjevi i uvjeti kao i primjeri dobre prakse. Uputu možete preuzeti ovdje.

 

Prema sadašnjim projekcijama prve isplate mogu se očekivati na proljeće 2018. godine i to po stvarnim troškovima potrebnim za obnovu uništenih poljoprivrednih potencijala na gospodarstvima. Tko dobije ovu potporu, sukladno obvezama koje postavlja EU, mora se tijekom sljedećih pet godina baviti poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak4. Farm show Osijek
Sljedeći članakDa li je sjeverozapadna pozicija odgovarajuća za uzgoj cvijeća u žardinjerama?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.