Europska komisija odobrila je dodavanje tri nova poljoprivredna proizvoda zaštićene kvalitete u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Riječ je o sljedećim proizvodima: za Ujedinjenu Kraljevinu, Fal Oyster (zaštićena oznaka izvornosti), kamenica koja se vadi tradicionalnim brodovima na jedra i vesla u Truru, na jugozapadu Engleske; za Italiju, Maccheroncini di Campofilone (zaštićena oznaka geografskog podrijetla), tanka, fino rezana tjestenina koja se proizvodi u Campofiloneu u pokrajini Fermo, a karakterizira je vrlo kratko vrijeme kuhanja, te za Belgiju, Poperingse hopscheuten” / “Poperingse hoppescheuten (zaštićena oznaka geografskog podrijetla), izdanci hmelja koji polako rastu pod zemljom, uzgajaju se u Poperingeu, Ypresu i Vleterenu u Zapadnoj Flandriji, poznati su po svojoj privlačnoj bijeloj boji i okusu koji podsjeća na orahe, a tradicionalno se jedu kao delikatesa od kraja prosinca do travnja. Oznake će se dodati na popis od gotovo 1200 već zaštićenih proizvoda.

Dodatne informacije: web -stranice o proizvodima s oznakom kvalitete i baza zaštićenih proizvoda DOOR

Prethodni članak2,1 milijuna kuna iz IPARD -a za peradarsku farmu
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.