Od 6. ožujka 2017. godine poljoprivredni proizvođači mogu podnositi Jedinstveni zahtjev za potporu za 2017. godinu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja provode se na isti način kao dvije protekle godine (2015.-2016.) uz nekoliko novih uvjeta za ostvarivanje potpore, koje donosimo u nastavku:

 

DRŽAVNA POTPORA ZA OSJETLJIVE SEKTORE

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima (mliječne krave, krmače, duhan i maslinovo ulje) od 2017. godine i dalje će se financirati, ali po pravilima odgovarajućih EU uredbi koje uređuju de-minimis potpore.

 

Plaćanje za mliječne krave je povećano na maksimalno 1.000 kuna/mliječnoj kravi (prošle godine je bilo 625 kn po grlu), a kod krmača je uvedeno dodatno plaćanje od 470 kuna/krmači ukoliko se radi o uzgojno valjanoj životinji (prošle je godine bilo samo 530 kn po grlu, a od ove godine ukupno 1.000 kn po grlu). Ostali uvjeti i kriteriji za dodjelu potpore isti su kao prethodnih godina.

 

ODRŽAVANJE PAŠNJAKA ISPAŠOM

Minimalna aktivnost na površinama koje su u ARKOD-u i na jedinstvenom zahtjevu 2017. evidentirane kao pašnjaci i krški pašnjaci je isključivo ispaša (a ne i košnja kao što je bilo prošle godine) i to s najmanje 0,3 uvjetnih grla pašnih životinja na krškim pašnjacima ili najmanje 0,5 uvjetnih grla pašnih životinja na kontinentalnim pašnjacima, koje korisnik ima evidentirane u JRDŽ-u po prihvatljivom hektaru za izravna plaćanja. Izravna plaćanja po površini dodjeljuju se samo za one površine pašnjaka za koje je zadovoljen uvjet držanja minimalnog broja uvjetnih grla. Prošle godine minimalni uvjet je bio 0,1 uvjetno grlo.

 

OSTVARIVANJE IZRAVNIH PLAĆANJA NA POVRŠINAMA POD SOJOM

Korisnik će ostvariti izravna plaćanja za prihvatljive površine pod sojom (osnovno plaćanje, zeleno plaćanje, PVP za krmne proteinske usjeve) na kojoj je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kg/ha prijavljene površine soje o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2017. godine sljedeće dokaze:

  • kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i
  • certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. 

 

NACIONALNA REZERVA PRAVA NA PLAĆANJA

Uvjeti za dodjelu prava iz nacionalne rezerve ostaju nepromijenjeni, uz nekoliko novosti:

  • korisnici kojima se u 2017. godini dodijele nova prava na plaćanja iz nacionalne rezerve temeljem korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, dužni su ta prava vratiti u nacionalnu rezervu prava ukoliko izgube pravo korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta;
  • ako iznos nacionalne rezerve u 2017. neće biti dostatan za dodjelu prava na plaćanja korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta i korisnicima na područjima s ograničenjima, vrijednost prava ovih kategorija bit će umanjena u odnosu na prosječnu nacionalnu vrijednost;
  • korisnici izravnih plaćanja koji posjeduju prava na plaćanja koja im više ne trebaju, mogu prava dobrovoljno vratiti u nacionalnu rezervu, kako bi se mogla dalje koristiti u sadašnjem programskom razdoblju EU (do 2020. godine).

 

PROIZVODNO-VEZANA PLAĆANJA (PVP)

Od 2017. godine uvodi se modifikacija iznosa sektorskih omotnica PVP na slijedeći način:  

  • smanjenje maksimalne omotnice za šećernu repu za 1,43 milijuna eura
  • povećanje maksimalne omotnice za mliječne krave za 995 tisuća eura
  • povećanje maksimalne omotnice za tov goveda za 432 tisuća eura

Promjena omotnice PVP za razdoblje 2017.-2019.

PVP 2017-2019

Okvirni (notificirani) broj grla/hektara

% omotnice izravnih plaćanja

Godišnja omotnica za mjeru,

u eurima

Okvirni jedinični iznos,

u eurima (*)

Krave u proizvodnji mlijeka

131.000

4,94

21.361.795

163

Tov junadi

130.000

3,13

13.534.903

104

Krave dojilje

50.000

1,60

6.918.800

138

Ovce i koze

500.000

1,18

5.102.615

10

Povrće

4.800

0,47

2.032.398

423

Voće

9.400

0,50

2.162.125

230

Šećerna repa

23.000

1,18

5.102.615

222

Krmni proteinski usjevi

70.000

2,00

8.648.500

124

Ukupno

 

15,00

64.863.750

 

 

Više o ovoj temi u Pravilniku: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_446.html

 

Kao i prijašnjih godina, jedinstveni zahtjev poljoprivredni proizvođači ispunjavaju elektronski kroz AGRONET sustav, a podnose „papirnato“ poštom ili osobno u podružnicama Agencije za plaćanja u županijama  – od danas do 15. svibnja 2017. godine. Svi koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev u AGRONET-u, pomoć mogu dobiti u:  

 

•      podružnicama Agencije za plaćanja u županijama (http://www.apprrr.hr/kontakt- 441.aspx ),

•      ispostavama Savjetodavne službe (http://www.savjetodavna.hr) i

•      ispostavama Hrvatske poljoprivredne agencije (http://www.hpa.hr/).   

•     ispostavama Hrvatske poljoprivredne agencije (http://www.hpa.hr/).   

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovi CIPRO agrocentar u Belici
Sljedeći članakKremasti kolač – Mousse užitak
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.