Ministar Tomislav Tolušić i zamjenik predsjednika uprave tvrtke Aeronautics Daniel Eshchar potpisali su danas, 15. svibnja 2018. godine u Zagrebu Ugovor o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava za potrebe kontrole ribolova.

 

Ministarstvo poljoprivrede provelo je otvoreni postupak javne nabave besposadnog zrakoplovnog sustava (BZS) za potrebe nadzora i kontrole ribolova. Najbolji ponuđač bila je izraelska tvrtka Aeronautics.

 

Vrijednost odabrane ponude jest 4.879.633,00 eura, a financirat će se iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Besposadni zrakoplovni sustav (BZS) sastoji se od lansirne rampe, šest besposadnih letjelica te kompletne popratne logistike potrebne za  provedbu pune kontrole u teritorijalnim vodama i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske.

 

Sustav će se koristiti za sljedeće aktivnosti nadzora ribarstva:

  • praćenje ribolovne aktivnosti i otkrivanje nelegalne aktivnosti u unutarnjem moru, teritorijalnom moru i u zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu RH;
  • kontrolu prostorno vremenskog ograničenja ribolova;
  • nadzor izlova tune;
  • nadzor izlova male plave ribe noću;
  • nadzor ulaska ribarskih plovila sa stranom zastavom u teritorijalno more RH;
  • identifikaciju ribarskih plovila temeljem vanjskih oznaka.

 

Ovo je najveća i najznačajnija stavka u modernizaciji sustava nadzora i kontrole ribarstva do 2020. godine. Zahvaljujem Ministarstvu obrane koje će nam pomoći logističkom podrškom i upravljanjem opremom, a o čemu smo već potpisali sporazum. Sustav ćemo za kontrolu ribarenja koristiti preko 60% vremena, a u ostalo vrijeme bit će na raspolaganju kao potpora zaštiti i spašavanju na moru, zaštiti od požara itd. A dobra vijest je i da nam EU pokriva 70% troška investicije. – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakUkrasni vrt kroz cijelu godinu
Sljedeći članakNewsletter 9/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.