Danas su poljoprivrednici potpisali 172 ugovora o financiranju projekata iz mjere 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ za sektor biljne proizvodnje. Natječaj je bio objavljen u veljači i to je, po prvi put od ulaska RH u EU, bio natječaj namijenjen isključivo sektoru biljne proizvodnje. Natječaj je završio krajem travnja, a danas, tri mjeseca poslije, potpisani su ugovori s vrijednošću potpore od 124 milijuna kuna za projekte u ratarstvu, vinogradarstvu, sektoru šećerne repe i cvjećarstvu.

Tim sredstvima financirat će se poljoprivredna mehanizacija, oprema i skladišta za ratarske kulture, podizanje novih nasada vinograda, proizvodnja industrijskog, ljekovitog i začinskog bilja te cvijeća i ukrasnog bilja:

• Šećerna repa 81 ugovor, s ukupnim iznosom potpore od 77.408.925,91 kn
• Cvjećarstvo 12 ugovora, s ukupnim iznosom potpore od 6.504.933,97 kn
• Vinogradarstvo 73 ugovora, s ukupnim iznosom potpore od 34.299.318,93 kn
• Ratarstvo 6 ugovora, s ukupnim iznosom potpore od 5.869.703,46 kn.

Ovim natječajem smo postigli sufinanciranje svih prihvatljivih korisnika iz sektora cvjećarstva, šećerne repe i vinogradarstva, dok će s oko 40% prihvatljivih korisnika iz sektora ratarstva biti potpisani ugovori.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na svečanosti potpisivanja ugovora je izjavio: „Sve su ovo redom uspješni poljoprivrednici čije će investicije pridonijeti većoj efikasnosti, racionalizaciji troškova i njihovoj uspješnosti na tržištu. I dalje ćemo se truditi smanjiti administraciju, biti bolji i efikasniji kako bi olakšali posao i vratili optimizam u hrvatsku poljoprivredu. Ovi poljoprivrednici dokazuju da se može – javite se na natječaje i uzmite nam novce.“ Naglasio je kako je Program ruralnog razvoja RH najuspješniji u odnosu na sve ostale EU fondove te da se očekuje da će njegova cjelokupna alokacija potrošiti u cijelosti do 2020. godine.

Kroz Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. utječemo na povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije te na unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Do sada smo 87% alociranih sredstava stavili smo na raspolaganje kroz natječaje, 54% alokacije je ugovoreno, a preko 26 % alokacije je već isplaćeno. Od ukupno ugovorenih sredstava za mjere Programa ruralnog razvoja, najveći postotak ugovorenog (preko 40%) za mjeru 4, što nam pokazuje da je ovo mjera koja odgovara na najznačajnije i najvitalnije potrebe naših poljoprivrednika (u mjeri 4 ugovoreno je 147 milijuna eura u odnosu na ukupno dostupni iznos programa od 345 milijuna eura).

Prema indikativnom planu natječaja za 2018. godinu, za mjere iz Programa ruralnog razvoja zadali smo si raspisati ukupno 30 natječaja za što smo osigurali 3,75 milijardi kuna potpore; od početka godine pokrenuli smo već 26 novih natječaja ukupne vrijednosti 3,1 milijarde kuna.

 

Broj projekata iz sektora biljne proizvodnje po županijama

 

ŽUPANIJA

BROJ PROJEKATA

1

Vukovarsko-srijemska

39

2

Osječko-baranjska

34

3

Istarska

29

4

Virovitičko-podravska

11

5

Požeško-slavonska

10

6

Koprivničko-križevačka

9

7

Međimurska

8

8

Varaždinska

6

9

Krapinsko-zagorska

5

10

Splitsko-dalmatinska

5

11

Dubrovačko-neretvanska

3

12

Zagrebačka

3

13

Šibensko-kninska

2

14

Zadarska

2

15

Grad Zagreb

2

16

Brodsko-posavska

1

17

Karlovačka

1

18

Primorsko-goranska

1

19

Sisačko-moslavačka

1

 

 

 

Prethodni članakNeovjerni ugovor
Sljedeći članakMože li susjed zabraniti postavljanje el. Pastira?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.