Potpisani ugovori za 212 projekata vrijednih 650 milijuna kuna

102

08.02.2018. su načelnici i gradonačelnici 212 jedinica lokalne samouprave u Zagrebu potpisali ugovore kojima će se sa 647.021.632,44 milijuna kuna kroz Program ruralnog razvoja RH financirati projekti izgradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje, javne rasvjete te prometne signalizacije. Riječ je o mjeri 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.  Sredstva odlaze u 20 županija, a namijenjena su gradnji novih, odnosno rekonstrukciji postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima s najviše 5.000 stanovnika. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova. Ugovore je s predstavnicima jedinica lokalne samouprave potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. 

 

Zbog iznimnog interesa korisnika i velikog broja zaprimljenih kvalitetnih projekata u okviru ove operacije donesena je odluka o povećanju raspoloživih sredstava za prijave pristigle na 1. natječaj. Navedenom odlukom povećala su se raspoloživa sredstva potpore sa 173 milijuna kuna na 696 milijuna kuna čime je čitav niz visokokvalitetnih projekata dobio mogućnost za financiranje. Korisnici – jedinice lokalne samouprave kroz ovu mjeru će poboljšati infrastrukturu na svom području što je vrlo bitno za razvoj manjih naselja.

 

Ministar Tomislav Tolušić prisustvovao je  potpisivanju ugovora te tom prigodom izjavio: „Sredstva iz Programa ruralnog razvoja nisu namijenjena samo za farme, pogone ili poljoprivrednu opremu već i za poboljšanje uvjeta života na ruralnim prostorima. Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju međusobnu povezanost i siguran put do njihovog poljoprivrednog zemljišta Čestitam jedinicama lokalne samouprave na dobro pripremljenim projektima te im želim brzu i učinkovitu provedbu.

 

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede provodi Program ruralnog razvoja u kojem nam je kroz 19 mjera do 2020. na raspolaganju 18 milijardi kuna. Iako je većina mjera Programa ruralnog razvoja usmjerena isključivo investicijama u poljoprivredu, neke od mjera odnose se na poboljšanje ruralne infrastrukture, kao što je mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima. U okviru provedbe mjere 7, u travnju ove godine planira se raspisivanje još dva natječaja, za operaciju 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te za operaciju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu-sektorski – dječji vrtići i zajednički projekti vatrogasnih domova.

 

 

 

 

 

 

Broj projekata po županijama i ukupan iznos projekata te ukupan iznos za dodjelu

 

Županija

Broj projekata

Iznos potpore za dodjelu
kn

Bjelovarsko-bilogorska – općine Kapela, Šandrovac, Ivanska, Đulovac, Rovišće, Veliko Trojstvo, Berek, Štefanje, Nova Rača, Severin, gradovi: Bjelovar, Garešnica, Grubišno Polje

13

40.301.432,49

Brodsko-posavska – općine Bukovlje, Dragalić, Gornja Vrba, Klakar, Stara Gradiška, Vrpolje, Rešetari, Brodski Stupnik, Cernik, Nova Kapela, Donji Andrijevci, Garčin, Podcrkavlje, grad Slavonski Brod

14

32.729.015,63

Dubrovačko-neretvanska – gradovi Metković, Korčula i Opuzen

3

17.460.815,01

Istarska – općine Kanfanar, Gračišće, Cerovlje, Žminj, Oprtalj, Svetvinčenat, Sveti Lovreč, Vižinada, Pićan, Tinjan, Bale, Kaštelir-Labinci, Grožnjan, gradovi Novigrad i Poreč

16

39.821.178,00

Karlovačka – općine Tounj, Rakovica, Vojnić, Lasinja, Krnjak, Kamanje, Netretić, Barilović, gradovi Duga Resa, Slunj, Ozalj, Karlovac

12

39.686.797,99

Koprivničko-križevačka – općine Novigrad Podravski, Ferdinandovac, Legrad, Koprivnički Bregi, Kloštar Podravski, Koprivnički Ivanec, Gola, Virje, Kalnik, Sveti Petar Orehovec, Molve, Drnje, Podravske Sesvete, gradovi Koprivnica, Križevci i Đurđevac

16

52.260.544,74

Krapinsko-zagorska – općine Veliko Trgovišće, Đurmanec, Petrovsko, Gornja Stubica, Zlatar Bistrica, Lobor, Radoboj, Kumrovec, Konjščina, Budnšćina, Desinić, gradovi Donja Stubica, Krapina, Zlatar, Zabok i Pregrada

16

57.052.358,15

Ličko-senjska – općine Donji Lapac i Udbina, gradovi Otočac i Gospić

4

13.018.855,06

Međimurska – općine Nedelišće, Kotoriba, Sveta Marija, Selnica, Gornji Mihaljevec, Donja Dubrava, gradovi Mursko Središće, Prelog i Čakovec

9

28.597.934,07

Osječko-baranjska – općine Podgorač, Draž, Antunovac, Vladislavci, Viljevo, Satnica Đakovačka, Viškovci, Vuka, Bilje, Levanjska Varoš, Petrijevci, Semeljci, Podravska Moslavina, Đurđenovac, Feričanci, Punitovci, Drenje, Jagodnjak, Trnava, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, gradovi Donji Miholjac, Valpovo, Belišće i Našice

25

80.112.255,45

Požeško-slavonska – općine Čaglin, Jakšić i Velika, gradovi Lipik i Pakrac

5

11.392.050,09

Primorsko-goranska – općine Fužine, Skrad, Lopar, Vrbnik, Viškovo, gradovi Delnice, Cres i Krk

8

24.591.143,31

Sisačko-moslavačka – općine Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina, Sunja, Dvor, gradovi Novska, Glina i Popovača

8

26.786.325,43

Splitsko-dalmatinska – općine Tučepi, Podstrana, Podgora, Podbablje i grad Vrgorac

5

12.066.028,45

Šibensko-kninska – općine Kijevo, Unešić, Biskupija, Promina, Ervenik, grad Drniš

6

19.269.910,83

Varaždinska – općine Trnovec Bartolovečki, Beretinec, Cestica, Breznički Hum, Petrijanec, Breznica, Maruševec, Mali Bukovec, Bednja, Veliki Bukovec, gradovi Ludbreg, Ivanec i Varaždinske Toplice

13

20.603.960,21

Virovitičko-podravska – općine Suhopolje, Crnac, Čađavica, Sopje, Zdenci, Špišić Bukovica, Mikleuš, gradovi Slatina i Virovitica

9

33.173.393,25

Vukovarsko-srijemska – općine Drenovci, Nijemci, Andrijaševci, Stari Jankovci, Ivankovo, Bošnjaci, Trpinja, Lovas, Štišar, Privlaka, grad Ilok

11

32.443.355,13

Zadarska – općine Zemunik Donji, Kali, Poličnik, Pakoštane, Preko, Sveti Filip i Jakov, gradovi Benkovac i Nin

8

26.742.631,68

Zagrebačka – općine Bistra, Klošar Ivanić, Kravarsko, Klinča Sela, Dubravica, Pušća, Pisarovina, gradovi Samobor, Jastrebarsko, Zaprešić i Dugo Selo

11

38.911.647,47

UKUPNO:

212

647.021.632,44

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakHrskavci
Sljedeći članakDopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.