U nazočnosti Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, danas su potpisana 102 ugovora vrijedna 470 milijuna kuna. Ugovore za sufinanciranje projekata iz mjere 7  „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ Programa ruralnog razvoja RH s predstavnicima jedinica lokalnih samouprava i ravnateljima institucija potpisala je Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

Nakon provedenog natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH za operaciju 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ danas su potpisani ugovori kojima će se u 17 hrvatskih županija izgraditi ili obnoviti 57 dječjih vrtića, 12 vatrogasnih domova, 18 društvenih domova, 13 projekata uređenja javnih površina i 2 turističko-informativna centra.

 

Svi projekti rade se u naseljima s najviše 5000 stanovnika, a potpora iznosi 80 – 100% ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno između 15.000 i 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Ukupna vrijednost odabranih projekata iznosi 528.190.613,06 kuna, a vrijednost potpore iz Programa ruralnog razvoja 470.813.066,38 kuna.

 

Za bolju kvalitetu života na našim selima danas smo potpisali ugovore za 102 projekta u 17 županija koja ćemo financirati sa 470 milijuna kuna EU novca. Najviše me raduje što će se tim novcem izgraditi i obnoviti 57 dječjih vrtića i 12 vatrogasnih domova! Cilj Programa ruralnog razvoja nije samo jačanje poljoprivredne proizvodnje već i oplemenjivanje života u ruralnim područjima odgojnim, društvenim i sportskim sadržajima kako bi život na selu bio u najmanju ruku jednako kvalitetan kao i u gradovima. Novca ima još, uskoro raspisujemo novi natječaj za dječje vrtiće, i ako sve bude po planu, do kraja iduće godine imat ćemo funkcionalnih 150 dječjih vrtića u ruralnim prostorima.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMedonosno bilje za pčelinju pašu
Sljedeći članakLjekovito bilje bogato kalijem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.