Divlje svinje napravile su veliku štetu na mojim usjevima. Sve sam prijavio lovačkom društvu koje je napravilo procjenu štete, koja je bila puno veća nego što su procijenili, ali sam potpisao zapisnik. Odštetu nikad nisam dobio, a nudili su mi raznu kompenzaciju u vidu mesa divljači i sl. Isplati li se putem suda tražiti odštetu?
Visina nagrade za rad odvjetnika određena je prema vrijednosti predmeta spora, tj. novčanoj vrijednosti štete čije plaćanje tražite. Niste napisali koliko iznosi šteta pa vam ne mogu dati precizan odgovor. Osim nagrade odvjetniku trebate platiti sudsku pristojbu na tužbu čija visina također ovisi o visini štete odnosno visini tužbenog zahtjeva (osim ako spadate u kategoriju stranaka koje mogu tražiti oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi). Ako će lovačko društvo prigovarati visini tužbenog zahtjeva, sud može odrediti provođenje vještačenja po gospodarskom vještaku, predujam za takvo vještačenje plaća tužitelj odnosno vi, a predujam se može kretati od 500,00 kn na više. Po dovršetku postupka trebate platiti i pristojbu na presudu (u istom iznosu kao i na tužbu, osim ako se nagodite, tada se plaća pola pristojbe). Svaki odvjetnik kojem se obratite za pomoć, na vaš zahtjev, dužan vam je reći koliki su predvidivi troškovi za pokretanje i vođenje takvog postupka. Ne može se znati konačan iznos troškova jer taj trošak ne ovisi samo o radnjama vašeg odvjetnika, ali vam sigurno može reći koliko košta sastav tužbe, pristojba za tužbu i jedna rasprava (jedna će sigurno biti održana) te pristojba na presudu. Ako imate uvjete, na temelju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, možete od nadležnog ureda državne uprave tražiti oslobođenje od plaćanja troškova postupka. Možete također zatražiti od odvjetnika da napiše opomenu lovačkom društvu da ćete pokrenuti postupak pred sudom ako vam ne plate štetu u određenom roku. Često se događa da dužnici temeljem takvih obavijesti plate dugovanje.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakSusjed nema pravo na međi
Sljedeći članakPotpisani Ugovori za sufinanciranje projekata iz mjere 7 “Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.