U suradnji s Agronomskim fakultetom Zagreb, Grad Ozalj od 2016. godine provodi projekt identifikacije i revitalizacije autohtonih sorata Ozaljsko – vivodinskog vinogorja. U brojnim, još uvijek očuvanim, stoljetnim vinogradima evidentiran je velik broj starih, gotovo isčezlih sorata. Genetičkim analizama utvrđeno je sedam novih, genetički unikatnih (autohtonih) trseva jedinstvenih samo za ovo vinogorje te nekoliko izrazito rijetkih sorata interesantnih za daljnja istraživanja. Autohtone sorte potvrđene su na području Vrhovca, Vivodine, Fratrovaca ozaljskih te Svetičkog Hrašća.


U okviru projekta, organizirano je podizanje eksperimentalnog vinograda u Vrhovcu, u kojem je u svibnju 2019. godine posađeno prvih 50 trsova nekoliko dosad utvrđenih autohtonih i rijetkih sorata. Prošle godine, Grad Ozalj darovnicom Ministarstva državne imovine ponovo je dobio u vlasništvo povijesnu kuriju Plepelić dvor u Vrhovcu. Na toj lokaciji, uz eksperimentalni vinograd predviđeno je smjestiti budući Istraživačko – edukacijski centar za vinarstvo i lovstvo, s muzejskim zbirkama vinarstva i lovstva.

O projektu istraživanja sorti i aktivnostima koje su pripremljene za razvoj lovstva i vinarstva u ozaljskom kraju, u Plepelić dvoru u srijedu 5.2. od 17 sati govorit će dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Zoran Grgić, voditelj projekta doc. dr. sc. Domagoj Stupić s Agronomskog fakulteta, znanstveni djelatnici Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Zagreb te Gradonačelnica Ozlja mr. sc. Gordana Lipšinić.

Prethodni članakIsplati li se prodavati na tržnicama?
Sljedeći članakOtvoreno 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Tuhelju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.