Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sa suradnicima održao je radni sastanak sa županima na kojem su im predstavljene mogućnosti ulaganja u ruralna područja.

  


Županima hrvatskih županija predstavljen je i Nacrt Programa mjera ruralnog razvoja 2014. – 2020. te su prezentirani rezultati IPARD programa u 2014. godini. Ministar Jakovina je župane izvijestio kako je 16. prosinca 2013. u Bruxellesu na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU potvrđen reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike koji je bio jedan od preduvjeta za donošenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, ali i ostalih zemalja članica. Objasnio je kako je razlika između položaja Hrvatske i ostalih zemalja članica prijelazna 2014. godina.


Naime, donošenje reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike je zbog usuglašavanja i različitih stajališta zemalja članica značajno kasnio. Iz tog razloga u okviru reformskog paketa usvojena je i prijelazna Uredba za 2014. godinu, jer cijeli reformski paket stupa na snagu u 2015. To znači da će zemlje članice nastaviti s primjenom mjera ruralnog razvoja 2007. -2013. „Republika Hrvatska, kao nova članica, nema Program ruralnog razvoja, već po prvi puta u povijesti priprema ovaj strateški dokument koji mora proći pravni put kao i u svakoj zemlji članici“, kazao je Jakovina. Dodao je kako iza usvajanja reformskog paketa slijedi procedura pripreme i usvajanja provedbenih uredbi na razini EU, a tek po stupanju na snagu provedbenih uredbi ispunit će se svi preduvjeti za sve zemlje članice, pa tako i za Republiku Hrvatsku, za dostavu Programa ruralnog razvoja na odobravanje Europskoj komisiji.

„Ono što je Republika Hrvatska u prijelaznoj Uredbi za 2014. godinu dobila je nastavak provedbe IPARD programa za mjeru 101 i mjeru 103. Želimo naglasiti kako Republika Hrvatska zapravo na raspolaganju ima dvije mogućnosti i čude nas povremeni natpisi da u 2014. neće biti novca iz EU namijenjenih ruralnom razvoju. Ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, prehrambenu industriju i ruralna područja bit će u 2014.“, poručio je Jakovina županima. Jakovina je pozvao župane da se tijela županijskih uprava zajedno s institucijama Ministarstva poljoprivrede aktivnije uključe u informiranje potencijalnih korisnika na terenu. „U ovome smo svi zajedno, interes nam je zajednički da maksimalno iskoristimo ono što nam se kroz ovaj izuzetno važan Program nudi“, kazao je ministar Jakovina. Uloga Županija je da više organiziraju edukativne prezentacije, radionice za potencijalne korisnika, jačaju uključivanje Regionalnih razvojnih agencija, te pokušaju u svojim proračunima eventualno pronaći sredstva za moguće sufinanciranje izrade projektne dokumentacije krajnjih korisnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObavijest maslinarima!
Sljedeći članakNewsletter 1/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.