Poljoprivredna proizvodnja može biti uspješna samo ako se ostvaruju visoki i stabilni prinosi, što se između ostaloga jamči uporabom kvalitetnog i certificiranog sjemena.

Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje.

Na sjetvenim površinama gdje se koristi nedorađeno i necertificirano sjeme (tzv. tavanuša) pogoduje se razvoju i širenju zaraznih bolesti i korovskih vrsta, te dolazi do značajnog smanjenja prinosa po jedinici površine.

Uzgoj nedorađenog sjemena (tavanuše) dozvoljen je iznimno uz uvjet ispitivanja sjemena prije sjetve u ovlaštenom laboratoriju na prisutnost spora Tilletia spp., što je propisano Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (»Narodne novine«, broj 80/2013). Dakle, sjeme biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. može se sijati, no sjeme mora biti zdravstveno ispravno što se jamči potvrdom o obavljenom laboratorijskom testiranju na prisutnost spora Tilletia spp.

Sjetvom certificiranog sjemena, izborom sorte i pravilnom primjenom agrotehnike utječe se na sadržaj proteina koji je odlučujući parametar prilikom određivanja razreda kvalitete sukladno Kodeksu otkupa žitarica i uljarica.

Ministarstvo poljoprivrede preporučuje sjetvu certificiranog sjemena, a ne nedorađenog sjemena (tavanuše), jer je sjetva kvalitetnog i certificiranog sjemena garancija uspješne proizvodnje.

Prethodni članakBolesna kupina
Sljedeći članakOdluka o većem zahvatu na zgradi natplovičnom većinom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.