Pozivamo Vas da se pridružite na konferenciji LOKALNE DEMOGRAFSKE I RAZVOJNE MJERE, koja se održava u petak, 18. veljače u zagrebačkome hotelu Westin (dvorana Panorama, 17. kat) s početkom u 09.30 sati. 

Svjedoci smo kako je Hrvatska u posljednjem desetljeću zabilježila katastrofalan pad broja stanovnika. Posebno je šokantna činjenica da nema županije koja je zabilježila rast te da je svega osam gradova u cijeloj Hrvatskoj imalo pozitivan prirodni prirast. Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika. To su Zagreb, Split i Rijeka. Osijek je pao na 96.848 stanovnika.

Depopulacija nije štedila nikoga pa tako sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u čak 191 naselju diljem Hrvatske više ne živi nitko. Svega osam gradova bilježi rast broja stanovnika. Želimo li preokrenuti ovakve trendove i spriječiti kolaps zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava, morat ćemo se detaljno posvetiti pronalasku uspješnog recepta za zaustavljanje depopulacije.

Upravo zato, konferencija će poslužiti kao platforma za raspravu o dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima revitalizacije najteže pogođenih područja u RH.

Što mogu učiniti jedinice lokalne i regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova, odnosno depopulacije? Koje lokalne mjere pokazuju rezultate? Kako revitalizirati ruralna područja i stvoriti jednake prilike u cijeloj Hrvatskoj? Koje JLS su pozitivni primjeri u poboljšanju kvalitete života i zadržavanju mladih? Koje su najuspješnije pronatalitetne mjere? – samo su neka od glavnih pitanja o kojima će se raspravljati.

O lošoj demografskoj situaciji na konferenciji će raspravljati i četvero župana – Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije, dr. sc. Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije, Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije i Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije. Svoj dolazak potvrdili su i predstavnici institucija – državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić. Zatim europarlamentarci Karlo Ressler i Sunčana Glavak, posebni savjetnik Predsjednika RH dr. sc. Julije Domac, saborski zastupnici te predstavnici brojnih gradova i općina iz cijele Hrvatske. 

PROGRAM: 

KLJUČNE TEME:

  • lokalne mjere za poboljšanje kvalitete života i ostanak mladih
  • negativni demografski trendovi, nedostatak radne snage i utjecaj na gospodarstvo
  • poticanje useljavanja i rasta nataliteta
  • demografska revitalizacija ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja
  • stvaranje jednakih prilika u cijeloj Hrvatskoj
  • potencijal hrvatskog iseljeništva

Kako se prijaviti? Ispunjenu prijavnicu pošaljite na mail: info@komunal.hr

PRIJAVNICA

Prethodni članakCheesecake
Sljedeći članakKako se upisati u zemljišne knjige na temelju starog ugovora?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.