Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatile nacrte konačnih prijedloga Zakona o šumama i Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i uputila ih Hrvatskom saboru na usvajanje.
U odnosu na nacrte prijedloga koji su prošli prvo čitanje u Saboru u konačnom tekstu oba zakona ugrađeno je po nekoliko izmjena i dopuna iz kojih izdvajamo one najvažnije.
Kod Zakona o šumama prihvaćen je prijedlog za većim stopama šumskog doprinosa, povećane su sa 3,5 i 5 posto na 5, odnosno 10 posto u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju. Sredstva iz doprinosa uplaćuju se na poseban račun svake jedinice lokalne samouprave na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se namjenski. Cilj je da se vrijednost proizašla iz šumskog dobra reinvestira lokalno u izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture. Bit će donesen i podzakonski akt koji će regulirati način obračuna i postupak uplate doprinosa kako bi se postigla bolja kontrola uplata iz privatnih šuma koja je danas netransparentna.
Uvažavajući činjenicu da pojedine šume i šumska zemljišta imaju iznimnu važnost za neke lokalne sredine općinama i gradovima omogućeno je osnivanje vlastitih tvrtki kojima će, uz odluku Vlade RH, biti povjereno gospodarenje takvim urbanim šumama uz preuzimanje svih obveza koje zakon nalaže šumovlasnicima. Privatnim šumovlasnicima otvorena je mogućnost izdvajanja zemljišta koje je uključeno u Programe gospodarenja privatnim šumama, a u katastru po načinu uporabe nije određeno kao šuma ili šumsko zemljište, uz obvezu da ga u roku dvije godine privedu poljoprivrednoj namjeni. Postupak obračuna i naplate naknade za općekorisne funkcija šuma ubuduće će provoditi Financijska agencija ( FINA).
Podsjećamo i na odluku zakonodavca da od obveze uplate OKFŠ-a izuzme 90 posto sadašnjih obveznika (obrti, mikro i mali poduzetnici) čiji godišnji prihod/primitak ne prelazi tri milijuna kuna.
U konačnom prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), koji Vlada šalje na usvajanje u Sabor, ključni naglasak stavljen je na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).Za njih je uvedeno obvezno članstvo, temeljem nedavno usvojenog Zakona o OPG-u, dok je obrtima i pravnim osobama ostavljena opcija, da pored obveznog članstva u vlastitim komorama, mogu postati i dobrovoljni članovi. Iznos mjesečne/godišnje članarine i model plaćanja utvrdit će Skupština HPK-a, no maksimalan iznos članarine bit će na razini od 72 kune godišnje. Hrvatska poljoprivredna komora obavezna je donijeti novi statut te provesti izbore najkasnije do kraja 2018. godine, kako bi svi članovi mogli izaći na izbore i birati svoje predstavnike ili biti izabrani za tijela Komore.
