Hrvatska voćarska zajednica poslala je priopćenje o problematici vezanoj za osiguranje voćnjaka. Pripoćenje prenosimo u cjelosti.

U ime Hrvatske voćarske zajednice izražavamo veliko nezadovoljstvo provedbom Mjere 17 iz programa Ruralnog razvoja u osiguravanju voćnjaka. Kao i svi poljoprivrednici imali smo velika očekivanja od navedene mjere. Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 % troška police osiguranja naših nasada.

Trebalo je to znatno ojačati našu tržišnu poziciju i ublažiti nam sve učestalije štete od elementarnih nepogoda. Posebno se to odnosi na štete od niskih temperatura i tuče. Stoga je sve veći broj naših članova osiguravao proizvodnju. No, sve češće se susrećemo s vrlo problematičnim situacijama kod ugovaranja. Samim time i likvidiranja šteta nastalih od elementarnih nepogoda pogotovu kod posljedica mraza.

Naime, osiguravajuće kuće nam postavljaju neprihvatljive uvjete. Uz to svega nekoliko osiguravateljskih kuća uopće prihvaća osiguranje voćnjaka .  

Prvi problem je datum početka pokrića  osiguranja. Gotovo svi osiguravatelji su odredili da je to oko 1.travnja. S agronomskog stručnog stajališta to je apsolutno besmisleno. Rane sorte voća u intenzivnu vegetaciju kreću već početkom ožujka, pogotovo na jugu Hrvatske.

Naime, pojam šteta od mraza na višegodišnjim kulturama već po samoj definiciji govori o utjecaju negativnih temperatura na višegodišnje nasade u periodu vegetacije. Šteta u voćnjacima može nastati već od početka vegetacije pa sve do kraja berbe.

Određivanje datuma početka osiguranja oko 1. travnja za velik dio voćara stoga je neprihvatljiv. Oni plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete.

Dodatno primjećujemo da su svake godine uvjeti osiguranja od mraza sve nepovoljniji. Počevši od visine premije koja je narasla na čak  cca 20% osigurane svote, raznih franšiza koje idu do cca 60%,  pa sve do uvjeta priznavanja nastale štete i sl.

Nadalje, maksimalna svota osiguranja je limitirana na 150.000 kuna po hektaru. Time se u posebno nepovoljan položaj stavljaju visoko produktivni proizvođači.

Najproblematičnije i najžalosnije od svega je da ove godine  osiguravatelji uopće ne žele osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete. Prema njihovim pravilima oni mogu slobodno birati koga žele, a koga ne žele osigurati.

Napominjemo da su predstavnici Hrvatske voćarske zajednice sa čelnicima Ministarstva poljoprivrede i vodećim osiguravateljima  obavili  razgovore o ovoj problematici. Do sada nije postignut dogovor koji bi voćarima osigurao prihvatljive uvjeta. Krajnji rok za usuglašavanje je kraj veljače.

Ovim putem izražavamo i nezadovoljstvo aktivnostima koje u pronalaženju rješenja poduzima Ministarstvo poljoprivrede. Naglašavamo da je Ministarstvo aktivni sudionik u ugovaranju osiguranja jer pokriva 70 % premije. Time se, na ime sufinanciranja premije osiguranja u poljoprivredi, godišnje osiguravajućim kućama osigurava prihod iz proračuna od čak  cca 200 milijuna kuna.

Imajući sve to u vidu Hrvatska voćarska zajednica skreće pozornost na navedenu problematiku i način trošenja novca koji ovakvim uvjetima ne pridonosi sigurnosti proizvodnje i hrvatske voćare stavlja u nepovoljan položaj ne samo prema voćarima iz drugih europskih država nego i prema drugim partnerima osiguravajućih kuća. Ovakvim pristupom voćarima, a sutra možda i drugih proizvođača, osiguravatelji  pokazuju da  žele osiguravati one slučajeve u poljoprivredi  koji im donose samo sigurnu dobit.

 Ima li onda uopće svrhe Mjera 17 i trošenje milijuna kuna kada su voćari prepušteni na milost i nemilost  tržišnim uvjetima koje diktiraju isključivo osiguravatelji .

Imajući sve navedeno u vidu, Hrvatska voćarska zajednica ovim priopćenjem za medije želi skrenuti pozornost na navedenu problematiku. Jer, kada se dogodi elementarna nepogoda i opustoši naše voćnjake onda je neizostavno pitanje što se poduzelo da se eventualna šteta spriječi. Odnosno, je li se osiguralo od posljedica elementarnih nepogoda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUdruga – kako je osnovati?
Sljedeći članakNovi Natječaj za dodjelu potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.