Proglašen najbolji mladi poljoprivrednik

35

Na ovom natječaju mladi poloprivrednici mogli su predstaviti svoje ideje putem projekta kojeg su morali dostaviti komisiji sastavljenoj od predstavnika Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Veleučilišta Marko Marulić iz Knina, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatskog seljačkog saveza i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz HSS-a, ujedno i organizatorica prvog natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika, predstavila je i proglasila one najbolje, izrazivši pritom kako joj je posebno drago vidjeti mlade koji se trude uspjeti u poljoprivredi i kako ne sumnja da Hrvatska može imati i najboljeg mladog poljoprivrednika Europe.Prijavljeni projekti govore kako Hrvatska ima vrlo perspektivne mlade poljoprivrednike, a brojni prijavljeni iz Sisačko- moslavačke županije potvrda su i mog rada, te koliko se borim za njih i njihova obiteljska gospodarstva, kao i za napredak hrvatskog sela. Drago mi je da su moju borbu doživjeli kao podršku i da su odlučili ostati, raditi i živjeti na selu, rekla je Petir.

 

Sve više žena dodatni razlog za optimizam

Od ukupno 55 prijavljenih poljoprivrednika, bilo je 11 žena, mladih djevojaka koje svoju budućnost vide upravo u poljoprivrednoj proizvodnji, svjesne kako to nije nimalo jednostavan zadatak. One su odlučile nastaviti posao na postojećim OPG-ima, a bilo je i onih koje su samostalno i od početka pokrenule proizvodnju, te su svoj proizvod „upakirale“ u džemove, čokolade, vina i druge poljoprivredne proizvode, dajući im time dodatnu vrijednost.
Svi pristigli projekti bili su izazov zato što uvijek kada pričamo o poljoprivredi govorimo o problemima, a nikada ne pričamo o uspjesima. Svaki pristigli projekt prikazivao je cjelinu i želju za razvitkom i napredkom. Kada su me pitali hoće li za 30 godina biti poljoprivrede, rekla sam da hoće i da će biti bolja zato što imamo mlade koji su svjesni činjenice kako je poljoprivreda
ne socijalna već gospodarska mjera
, rekla je u ime komisije dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Tajana Krička.


Najbolji je Ivan Veselić iz Novog Sela Palanječkog

Ivan već 10 godina zajedno s obitelji radi na poljoprivrednom gospodarstvu, a proizvode prema ekološkim načelima. Najbolji mladi poljoprivrednik krenuo je na Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a naglašava kako mu je ovaj natječaj bio prilika da pokaže stečeno znanje. Dvadesetrogodišnji Ivan i njegova obitelj uzgajaju više od 40 vrsta povrća i voća, od kojeg su najbrojnije jagode, i od kojih izrađuju džemove, sokove, pinđure, ajvare i druge proizvode koje
prodaju i na svom izletištu u Lonjskom polju, ali i drugim trgovinama. Trenutno proizvodimo na 12 hektara, gdje navodnjavamo svo povrće. Želja nam je daljnje širenje proizvodnje, a državno zemljište smo već dobili u najam, pa ćemo uskoro obrađivati 40 hektara. Od poljoprivrede se može živjeti, samo treba raditi i ne odustajati, napominje Ivan. Drugo mjesto u izboru osvojila je mlada Josipa Matojić iz Križevca, koja sa svojom obitelji poizvodi mlijeko i mliječne prerađevine, a treće mjesto osvojio je Tomislav Trdenić iz Siska, najveći hrvatski proizvođač škrleta. Pobjednik će 3 svoja proizvoda plasirati u DM-ovim prodavaonicama diljem Hrvatske, čime navedena tvrtka daje „vjetar u leđa“ mladom proizvođaću, a svi sudionici dobili su nagrade brojnih sponzora. Ivan Veselić zastupat će Hrvatsku na natjecanju za najboljeg mladog poljoprivrednika u Europskoj uniji koje će se održati u Europskom parlamentu, a za nositelje deset najboljih projekata, zastupnica Marijana Petir omogućit će putovanje i trodnevni boravak u Bruxellesu na završnoj svečanosti proglašenja najboljeg europskog mladog poljoprivrednika gdje će sudjelovati i na 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika.

Ivan Stupnišek, mag.ing.agr.

Gospodarski list

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajnoviji popis ovlaštenih institucija za provedbu izobrazbe o održivoj uporabi pesticida i ispitnih stanica za pregled strojeva za primjenu pesticida
Sljedeći članakIstarski pršut dobio oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.