Na ovom natječaju mladi poloprivrednici mogli su predstaviti svoje ideje putem projekta kojeg su morali dostaviti komisiji sastavljenoj od predstavnika Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Veleučilišta Marko Marulić iz Knina, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatskog seljačkog saveza i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz HSS-a, ujedno i organizatorica prvog natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika, predstavila je i proglasila one najbolje, izrazivši pritom kako joj je posebno drago vidjeti mlade koji se trude uspjeti u poljoprivredi i kako ne sumnja da Hrvatska može imati i najboljeg mladog poljoprivrednika Europe.Prijavljeni projekti govore kako Hrvatska ima vrlo perspektivne mlade poljoprivrednike, a brojni prijavljeni iz Sisačko- moslavačke županije potvrda su i mog rada, te koliko se borim za njih i njihova obiteljska gospodarstva, kao i za napredak hrvatskog sela. Drago mi je da su moju borbu doživjeli kao podršku i da su odlučili ostati, raditi i živjeti na selu, rekla je Petir.

 

Sve više žena dodatni razlog za optimizam

Od ukupno 55 prijavljenih poljoprivrednika, bilo je 11 žena, mladih djevojaka koje svoju budućnost vide upravo u poljoprivrednoj proizvodnji, svjesne kako to nije nimalo jednostavan zadatak. One su odlučile nastaviti posao na postojećim OPG-ima, a bilo je i onih koje su samostalno i od početka pokrenule proizvodnju, te su svoj proizvod „upakirale“ u džemove, čokolade, vina i druge poljoprivredne proizvode, dajući im time dodatnu vrijednost.
Svi pristigli projekti bili su izazov zato što uvijek kada pričamo o poljoprivredi govorimo o problemima, a nikada ne pričamo o uspjesima. Svaki pristigli projekt prikazivao je cjelinu i želju za razvitkom i napredkom. Kada su me pitali hoće li za 30 godina biti poljoprivrede, rekla sam da hoće i da će biti bolja zato što imamo mlade koji su svjesni činjenice kako je poljoprivreda
ne socijalna već gospodarska mjera
, rekla je u ime komisije dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Tajana Krička.


Najbolji je Ivan Veselić iz Novog Sela Palanječkog

Ivan već 10 godina zajedno s obitelji radi na poljoprivrednom gospodarstvu, a proizvode prema ekološkim načelima. Najbolji mladi poljoprivrednik krenuo je na Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, a naglašava kako mu je ovaj natječaj bio prilika da pokaže stečeno znanje. Dvadesetrogodišnji Ivan i njegova obitelj uzgajaju više od 40 vrsta povrća i voća, od kojeg su najbrojnije jagode, i od kojih izrađuju džemove, sokove, pinđure, ajvare i druge proizvode koje
prodaju i na svom izletištu u Lonjskom polju, ali i drugim trgovinama. Trenutno proizvodimo na 12 hektara, gdje navodnjavamo svo povrće. Želja nam je daljnje širenje proizvodnje, a državno zemljište smo već dobili u najam, pa ćemo uskoro obrađivati 40 hektara. Od poljoprivrede se može živjeti, samo treba raditi i ne odustajati, napominje Ivan. Drugo mjesto u izboru osvojila je mlada Josipa Matojić iz Križevca, koja sa svojom obitelji poizvodi mlijeko i mliječne prerađevine, a treće mjesto osvojio je Tomislav Trdenić iz Siska, najveći hrvatski proizvođač škrleta. Pobjednik će 3 svoja proizvoda plasirati u DM-ovim prodavaonicama diljem Hrvatske, čime navedena tvrtka daje „vjetar u leđa“ mladom proizvođaću, a svi sudionici dobili su nagrade brojnih sponzora. Ivan Veselić zastupat će Hrvatsku na natjecanju za najboljeg mladog poljoprivrednika u Europskoj uniji koje će se održati u Europskom parlamentu, a za nositelje deset najboljih projekata, zastupnica Marijana Petir omogućit će putovanje i trodnevni boravak u Bruxellesu na završnoj svečanosti proglašenja najboljeg europskog mladog poljoprivrednika gdje će sudjelovati i na 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika.

Ivan Stupnišek, mag.ing.agr.

Gospodarski list

 

Prethodni članakNajnoviji popis ovlaštenih institucija za provedbu izobrazbe o održivoj uporabi pesticida i ispitnih stanica za pregled strojeva za primjenu pesticida
Sljedeći članakIstarski pršut dobio oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362