Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za 9 gradova i 21 općinu s područja Zagrebačke županije zbog vremenske nepogode, nastale u razdoblju od 25. do 29. travnja 2016. godine, uzrokovane mrazom koji je na navedenom prostoru nanio potpune materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima, vinogradima i vrtovima.

Elementarna nepogoda proglašena je za područje gradova: Dugo Selo, Samobor, Vrbovec, Sveta Nedelja, Ivanić-Grad te općina: Luka, Pušća, Kloštar Ivanić, Orle, Bistra, Brdovec, Pisarovina, Križ, Jakovlje, Brckovljani, Preseka, Rakovec, Kravarsko, Klinča Sela, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Marija Gorica, Bedenica, Gradec i Pokupsko.

Nakon Županove Odluke o proglašenju elementarne nepogode, općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su u roku od 8 dana od proglašenja elementarne nepogode izraditi izvješće s procjenom ukupne štete te ga dostaviti Županijskom povjerenstvu koje će potom zbrojene podatke dostaviti Državnom povjerenstvu. Također, gradovi i općine dužni su od ukupno procijenjene štete u Registar šteta u poljoprivredi unijeti procijenjenu poljoprivrednu štetu.

Prethodni članakNewsletter 8/2016
Sljedeći članakOdabir tehnologije uzgoja krastavca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.