Na području Virovitičko – podravske županije za 2022. godinu ugovorena je proizvodnja duhana na 2600 ha (Agroduhan d.o.o. – oko 500 ha, a Bat d.d. oko 2100 ha). Na oko 80 % površina uzgajana je brazilska sorta PVH 2310 i francuska sorta ITB 683. Na 20 % površina uzgajana je francuska sorta BSB 6197.

Vremenske prilike u 2022. godini nisu značajno negativno utjecale na uzgoj duhana. Tijekom svibnja kada se duhan presađivao bilo je dovoljno vlage te se duhan dobro primio i krenuo s rastom. U nastavku vegetacije, kod formiranja listova, duhan je relativno dobro podnio manjak oborina i visoke temperature, ali je dozrijevanje lista bilo ubrzano. Berba ove godine počela je znatno ranije, već krajem lipnja, u odnosu na prethodne godine kada je berba počinjala oko 10. do 15. srpnja.  U drugoj polovini kolovoza došle su oborine koje su pozitivno utjecale na povećanje prinosa lista duhana.

Uzgajivači koji imaju navodnjavanje dobivaju veći prinos i bolju kvalitetu lista duhana. Navodnjavanje duhana zastupljeno je na oko 30 % proizvodnih površina, što znači da bi trebalo povećati primjenu navodnjavanja.

Najveći problem u proizvodnji je nedostatak radne snage. Praksom je utvrđeno da je duhan kvalitetniji ako se bere ručno. Međutim kod većih površina poljoprivrednici moraju koristiti kombajn za berbu.

Troškovi ovogodišnje proizvodnje su osjetno povećani (gnojivo, zaštitna sredstva, sušenje duhana).

U odnosu na troškove proizvodnje koji su povećani kod svih ratarskih kultura, duhan još uvijek pripada među najisplativije ratarske kulture.

    Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržana radionica o pčelarstvu – pčelarima je važno omogućiti potporu za oprašivanje za održivi razvoj
Sljedeći članakUručene nagrade ovogodišnjim pobjednicima projekta „OPG Zlata Vrijedan“
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.