Vodeći poljoprivredni stručnjaci i čelni ljudi iz agrobiznis sektora iz Hrvatske i drugih zemalja Mediterana okupit će se na prvom Mediteranskom poljoprivrednom forumu „AGROMED“  koji će održat će se 2. srpnja 2021. godine u hotelu  Cornaro u Splitu.

-Proizvodnja hrane pokazala se kao važan čimbenik svake suverene države tijekom pandemije korona krize. Pandemija je ukazala da su države posebno osjetljive ako su ovisne o uvozu. Također ukoliko nisu pokrenule sve svoje potencijale i resurse s kojima raspolažu. Mediteran danas nije samo prostor življenja i stil života, nego ima i ogroman potencijal u agraru. Potencijal da ostvari svoje perspektive i mogućnosti i kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU koja je pred nama. Ona je utemeljena na samoj održivosti, kružnoj ekonomiji i bio-eko proizvodnji kao strateškom smjeru nove društvene paradigme, izjavio je organizator Agromeda, direktor Instituta za europske i globalizacijske studije prof. dr.sc. Anđelko Milardović.

Milardović ističe kako je Mediteranski forum utemeljen u rujnu 2020. kao okosnica nove društvene paradigme. Cilj je postati mjesto susreta teorije i prakse u području poljoprivrede. Hrvatski, ali i poljoprivrednici iz drugih zemalja tako će na forumu Agromed imati mogućnost predstaviti svoje proizvode. Naglasak će se najviše staviti na poljoprivredne simbole toga područja. Poput grožđa, vina, smokve, masline i ulja, ali i ribarstva te specifičnu stočarsku proizvodnju. 

Organizatori Mediteranskog poljoprivrednog foruma „AGROMED“  posebno ističu kako su suvremeni izazovi – klimatske promjene, pandemije, ekonomske krize ukazale s kojim se sve izazovima susreće poljoprivreda.

Proizvodnja hrane u čitavoj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj treba biti ekonomski i ekološki prilagođena Europskom zelenom planu te ciljevima novih strategija i to one „Od polja do stola“,  te Strategije o bioraznolikosti, ali i nove Zajedničke poljoprivredne politike EU o kojoj se ovih dana vode žustre rasprave između država i EU institucija. Kako povezati proizvodnju hrane po novim pravilima, provoditi nove investicije i uvoditi moderne tehnologije veliki je izazov za cijeli Mediteran. Mediteran je kroz svoju povijest pokazao svoju žilavost, ali i dalje proizvodi hranu vrhunske kvalitete. Mediteran se posebno ističe kroz svoju gastronomiju koja je prepoznata kroz rast i razvoj turizma. Sada je važno definirati i nove strateške ciljeve kako bi se proizvodilo više i kvalitetnije. Sukladno paradigmi očuvanja klime i okoliša, naglašava voditelj Foruma, Vedran Obućina.     

agromed

Kroz tri različite panel rasprave poljoprivredni stručnjaci će raspravljati o temama: 

Mediteranski identitet i poljoprivreda – panel posvećen zajedničkom identitetu sjeverne i južne obale toga područja ,jedinstvenom stilu života te viziji građanstva.

Hrvatska kao dio Mediterana – propituje ulogu Hrvatske u sveopćoj sredozemnoj budućnosti, posebice u poljoprivrednoj politici.

Izazovi hrvatskog mediteranskog agrara– orijentiran je domaćim pitanjima koji sadrže kolektivnu dimenziju propitivanja vlasništva i zemljišta, te povijesno iskustvo hrvatske poljoprivredne politike u sredozemnom priobalju.

Na Forumu će biti predstavljen Studij Mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu kao i tradicija hrvatskog agrara s toga područja.

Sve informacije o Mediteranskom poljoprivrednom forumu „AGROMED“ možete pronaći na web stranci

https://agromediterraneanforum.com/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak786 milijuna kuna za mjere Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakRast vrijednosti izvoza proizvoda ribarstva za 31%
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.