U NN 22/2021, od 3.3.2021. objavljen je Pravilnik o raspolaganju kapacitetom uzgoja tuna i dozvoljenim ulaznim količinama ulovljenih divljih tuna (Thunnus thynnus) na uzgajališta.

Ovim pravilnikom propisuje se način raspolaganja uzgojnim kapacitetom tuna (Thunnus thynnus) i način raspolaganja dozvoljenom ulaznom količinom ulovljenih divljih tuna.

Ukupni kapacitet uzgoja tuna kojim raspolaže Republika Hrvatska iznosi 7 880 tona godišnje.

Najveća ulazna količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta na području Republike Hrvatske u jednoj kalendarskoj godini kojom raspolaže Republika Hrvatska iznosi 2 947 tona.

Raspodjela kapaciteta uzgoja tuna utvrđuje se za kalendarsku godinu na sljedeći način:

  1. a) 30 % ukupnog kapaciteta uzgoja raspoređuje se ravnomjerno na sve nositelje dozvole za uzgoj tuna.
  2. b) 60 % ukupnog kapaciteta uzgoja raspoređuje se prema udjelu svakog nositelja dozvole za uzgoj tuna u ukupnoj prodaji tuna kako je zavedeno u Informacijskom sustavu ribarstva Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu Ministarstvo) na temelju očevidnika za akvakulturu koji se odnose na zadnje petogodišnje razdoblje koje prethodi kalendarskoj godini za koju se utvrđuje kapacitet.
  3. c) 10 % ukupnog kapaciteta uzgoja predstavlja slobodni kapacitet.

Više na poveznici Pravilnik o raspolaganju kapacitetom uzgoja tuna i dozvoljenim ulaznim količinama ulovljenih divljih tuna (Thunnus thynnus) na uzgajališta.

Prethodni članakEuropska komisija odobrila 3 milijuna kuna vrijedan program potpore proizvođačima tovnih svinja
Sljedeći članakHORSCH Maestro RV – nošena precizna pneumatska sijaćica
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.