Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska i vinar iz obiteljske vinarije Polovanec, otkriva glavne ciljeve udruge, izazove s kojima se vinari suočavaju te uspjehe u promociji vina Središnje bregovite Hrvatske. S naglaskom na obiteljsku tradiciju koja povezuje generacije, Polovanec govori o potencijalu regije stvaranja robne marke “Pjenušac Bregovite Hrvatske”, čime bi se regija dodatno pozicionirala na vinskoj karti svijeta. U nastavku intervjua saznajte i što posjetitelji mogu očekivati na ovogodišnjem, dosad najvećem, BregFestu.
Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je 9. srpnja 2019. godine s ciljem unapređenja vinogradarstva i vinarstva te promidžbe vina regije. Možete li nam ukratko objasniti koji su glavni ciljevi Udruge koja je regionalna organizacija vinara i vinogradara Središnje bregovite Hrvatske, te kako ste uspjeli u tako kratkom vremenu ostvariti značajne rezultate?
-Hrvatska je podijeljena na četiri vinske regije: Istru, Dalmaciju, Bregovitu Hrvatsku i Slavoniju. Središnja bregovita Hrvatska obuhvaća Grad Zagreb i osam županija, a naša je udruga posvećena unaprjeđenju vinarstva i vinogradarstva ove regije te promidžbi njezinih vina i same regije. Budući da su u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj uz vinarstvo i vinogradarstvo usko vezani ugostiteljstvo i turizam, svojim radom utječemo i na razvoj ugostiteljske i turističke ponude ovog dijela zemlje. Ponosni smo na rezultate koje smo postigli u prvih pet godina rada udruge iako to razdoblje nije bilo nimalo lako, pogotovo za proizvodnju i ugostiteljstvo. Razdoblje je to u kojem smo se suočili s pandemijom bolesti COVID-19, izbijanjem rata u Ukrajini, poteškoćama u nabavnim lancima vezanima uz staklenu ambalažu, inflacijom, klimatskim promjenama…
-Unatoč svemu tome naši vinari rade odličan posao. Svojim ogromnim trudom i radom pronalaze načine kako se nositi sa svim izazovima. Štoviše, iz godine u godinu stvaraju sve bolja vina što dokazuju mnogobrojne nagrade koje osvajaju na prestižnim svjetskim vinskim natjecanjima poput Decantera. Sretni smo što je naša vinska regija prepoznata u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Vinski stručnjaci, ali i građani prepoznaju nas po BregFestu, svježini i lepršavosti naših vina te području koje nazivamo i kolijevkom pjenušaca.
Regija Središnje bregovite Hrvatske proizvodi 18 posto ukupnih hrvatskih vina, a vinari iz ove regije redovito postižu uspjehe na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima. Što smatrate ključnim čimbenicima uspjeha vinara iz ove regije i kako ih Udruga podržava u njihovim nastojanjima?
-Iza naših je vinara dugogodišnja tradicija bavljenja vinarstvom i vinogradarstvom. U njihovim su rukama jedinstveno znanje i iskustvo. Izvrsno poznaju sastav tla i klimu ove regije te sorte loze koje u našim uvjetima mogu dati najbolja vina. Ta vina nazivamo Pričom sa sunčane strane brega. Bregovita Hrvatska poznata je po velikom broju malih vinarija te nekoliko većih. Male vinarije imaju izvrsna vina, ali u malim količinama.
–Ta vina, dakle, ne mogu biti prisutna u svim trgovinama i restoranima, ali ona itekako zaslužuju na najbolji mogući način biti predstavljena javnosti. Mi smo tu da vinarima pomognemo u njihovu predstavljanju tržištu, pogotovo pomoću onih aktivnosti koje oni samostalno ne mogu provesti. Vjerujemo kako svako vino Središnje bregovite Hrvatske ima svoju jedinstvenu nišu. Zato nam je iznimno bitno da naša vina kušaju kako vinski stručnjaci, voditelji vinskih barova i restorana te trgovci, tako i građani.
3. BregFest održat će se u Laubi u Zagrebu, a najavljeno je sudjelovanje više od 60 vinara koji će predstaviti preko 350 vina. Koje su Vaše najveće nade i očekivanja za ovogodišnji BregFest? Što posjetitelji mogu očekivati od samog događaja?
–Pred vratima nam je treći BregFest, drugi koji će se održati u zagrebačkoj Laubi. Na festivalu će sudjelovati nikada veći broj vinara – njih više od 60. Nadamo se i da će ovo biti najposjećeniji BregFest do sada. Želimo da građani među 350 vina koja ćemo predstaviti, pronađu svoje nove vinske favorite, a ugostitelji etikete koje žele uvrstiti na svoje vinske karte. I jednima i drugima festival je izvrsna prilika za uspoznavanje vinara uživo. Vinari im žele ispričati priče koje stoje iza njihovih vina, dati im preporuke s kojim jelima sljubiti neko vino, te im otkriti planove iz svojih vinskih podruma.
–Vinari će predstaviti svoje pjenušce, bijela, ružičasta i crvena vina slavnih svjetskih sorti vinove loze te onih autohtonih čijem očuvanju pridaju posebnu pozornost. Među tim autohtonim sortama su škrlet, kraljevina i pušipel. Zagrepčani i njihovi gosti moći će upoznati i ekološka vina kojima iz godine u godinu raste popularnost. BregFest će im biti i prva prilika za kušanje ovogodišnjih mladih vina. Jedan će izložbeni prostor okupiti vinare koji proizvode portugizac, a drugi će predstaviti Mlado Međimurje. Zagrepčani nam govore kako ih veseli ponovni susret s portugiscem na jednoj vinskoj manifestaciji, a Mlado Međimurje je sjajan projekt mladih međimurskih vinara.
U protekla dva mjeseca u Zagrebu su se održale vinske radionice Ususret BregFestu. Kako ove radionice doprinose obrazovanju i promociji vina Bregovite Hrvatske?
-Naše vinske radionice Ususret BregFestu vodili su vrhunski vinski znalci. Željeli smo da upravo oni, na temelju svojeg znanja, iskustva, ali i istančanog nepca, građanima i ugostiteljima predstave najatraktivnija vina Središnje bregovite Hrvatske. Dali smo im slobodu i pri izboru tema i pri izboru vina koja su predstavljali na radionicama.
-Nama vinarima bilo je zanimljivo čuti koje okuse i mirise prepoznaju u našim vinima, a budući da je riječ o vinskim autoritetima, ljudima među kojima su neki i ocjenjivači na najuglednijim vinskim natjecanjima, bili smo otvoreni i za njihove sugestije kako neko vino unaprijediti, kako ga povezati s gastronomijom te kojoj ga vinskoj publici nuditi. U ciklusu Ususret BregFestu organizirali smo šest vinskih radionica. Oduševile su nas reakcije polaznika. Kazali su nam kako su naučili nešto novo i obećali da će nastaviti istraživati bogatstvo vinske ponude Bregovite Hrvatske.
BregFest okuplja velik broj vinara iz cijele regije. Koliko je ovaj festival važan za same vinare i kako doprinosi njihovoj vidljivosti i povezivanju s potencijalnim kupcima i partnerima?
–BregFest je središnja manifestacija Bregovite Hrvatske i drago nam je da su vinari prepoznali njegovu vrijednost. Na festivalu oni dolaze u kontakt sa svojim kupcima – građanima, trgovcima, ugostiteljima… Predstavljaju im svoje berbe i vrste vina. Središnja bregovita Hrvatska prirodno je vezana uz Zagreb i sustavno radimo na tome da njezina vina budu zastupljenija u zagrebačkim barovima i restoranima. Voljeli bismo da ugostitelji prepoznaju moć takve suradnje. Naša im vina omogućuju da svojim gostima pruže autentično iskustvo – ono kakvo se ne može doživjeti nigdje drugdje u svijetu.
Na prošlogodišnjem BregFestu, uz vina su predstavljena i lokalna izletišta s ponudom tradicionalnih jela. Kako vidite potencijal Bregovite Hrvatske kao enogastronomske destinacije i koliko je važno povezati vina s lokalnom gastronomijom?
–Ako se turistima želi pružiti cjelovito autentično enogastronomsko iskustvo, lokalna se gastronomija mora sljubljivati s lokalnim vinima. Bregovita Hrvatska kao enogastronomska destinacija doživljava procvat. Uz naše su vinarije smješteni izvrsni restorani i izletišta, a vinarije su povezane vinskim cestama. Naše male vinarije vina prodaju na kućnom pragu što im olakšava distribuciju i postizanje bolje cijene za svoj proizvod. Zaljubljenike u vina potičemo da sami krenu našom vinskom regijom u potragu za vinskim draguljima. Svoju vinsku i prateću gastronomsku ponudu nadograđujemo organizacijom vinskih manifestacija i drugim srodnim sadržajima, a uz sve to razvijaju se i kapaciteti za smještaj turista – hoteli i kuće za odmor.
Svaka godina donosi nove ideje i pristupe. Možemo li na ovogodišnjem BregFestu očekivati neke novitete, bilo u pogledu prezentacije vina, novih sudionika ili dodatnih sadržaja za posjetitelje?
–Svaki BregFest je po nečemu poseban. Prošle smo godine organizirali izložbu vinogradarskih i vinarskih alata Od bobice do kupice, a ove godine naglasak stavljamo na mlada vina – portugizac i ona bijela međimurska. Mladim vinima nazdravljamo ovogodišnjoj berbi grožđa i njihove nam kapljice prve otkrivaju što možemo očekivati od vina oko kojih još u podrumima imamo pune ruke posla.
Izletište Polovanec u Đurđekovcu predstavlja spoj obiteljske tradicije i ljubavi prema vinogradarstvu. Možete li nam ispričati svoju priču?
–Naša se obitelj vinogradarstvom i vinarstvom bavi generacijama. Moj je djed između dva svjetska rata imao više vinograda nego što danas imamo moj otac i ja. Otac je naslijedio njegovu ljubav prema vinogradarstvu i vinarstvu, pa nam u svemu pomaže i dan-danas. Kako sam odrastao uz vinograd, znao sam da se time želim baviti. Uz vinarstvo sam se posvetio i ugostiteljstvu. Zahvaljujući tome danas uz izletište imamo i novi hotel.
–Na tom putu bilo je mnogo poteškoća, ali i postignuća. Imam četvero djece, a neka od njih pokazuju interes za uključivanje u ovu našu priču. Zato se ne bojim za budućnost. Djeca koja će se željeti nastaviti baviti našim obiteljskim poslom, imat će što raditi. Volimo sva naša vina, no osobno sam posebno ponosan na sivi pinot koji je prije nekoliko godina osvojio najvišu nagradu na natjecanju vina u Svetom Ivanu Zelini.
Izazovi u vinogradarstvu i uzgoju crnih sorti grožđa Spomenuli ste da u početku nije bilo subvencija za sadnju crnih sorti grožđa u vašem kraju jer se smatralo da one ne uspijevaju u Prigorju. Kako ste se nosili s tim izazovom i kako ste, u suradnji s Agronomskim fakultetom, pokrenuli pilot-projekt za uzgoj crnih sorti?
–Mi uzgajamo 14 sorti na tri hektara vinograda. Među tim je sortama devet crnih i pet bijelih. U sklopu pilot-projekta s Agronomskim fakultetom sadili smo crne sorte koje nisu imale subvencije za sadnju na ovom području. Zahvaljujući, među ostalim i ovom uspješnom pilot-projektu, danas ih imaju.
Poruka mladim vinogradarima. Vinogradarstvo zahtijeva mnogo strpljenja, truda i ustrajnosti. Koji bi bili Vaši savjeti mladim i novim vinogradarima koji žele krenuti stopama uspjeha, ali se suočavaju s izazovima koje donosi ova grana poljoprivrede?
–Vinogradarstvo je rad pod vedrim nebom. Postoje teške godine, ali i one dobre. Čovjek mora biti spreman i za jedno i za drugo. Što je bolje obrazovan, to će se lakše nositi sa svim izazovima. Zato nas veseli činjenica da mnoge obiteljske vinarije Bregovite Hrvatske danas preuzimaju mladi članovi tih obitelji koji su ujedno i školovani enolozi.
Povezanost s Vinskom cestom Grada Zagreba Kao osnivač Udruge Vinska cesta Grada Zagreba, koja spaja sedam seoskih obiteljskih gospodarstava, možete li nam reći nešto više o tom projektu i njegovoj važnosti za razvoj lokalne vinske scene?
–Vinska cesta Grada Zagreba postoji već 15 godina. Dragocjena je u turističkoj ponudi našega grada, no u suradnji s Gradom mogli bismo više raditi na njezinoj prepoznatljivosti i vidljivosti. U tome bismo se mogli ugledati na Beč, grad koji je iznimno ponosan na svoju vinsku kulturu, svoje vinogradarstvo i vinarstvo te ugostiteljstvo koje se uz njih veže. Vinska cesta Grada Zagreba mogla bi biti zamašnjak jesenskog turizma u hrvatskoj prijestolnici.
Vizija budućnosti Bregovite Hrvatske. Kako vidite budućnost vina iz Bregovite Hrvatske i koja su Vaša predviđanja za daljnji razvoj vinogradarstva i vinarstva u ovoj regiji?
–Vinari Bregovite Hrvatske imaju sjajnu budućnost! Naša vina ostvaruju izvrsne rezultate na svjetskim vinskim natjecanjima poput Decantera, a svojim karakteristikama poput svježine i lepršavosti savršeno odgovaraju vodećim trendovima u ispijanju vina na globalnoj razini. U ovom trenutku iz našeg terroira i klime trebamo u vinarstvu izvući maksimum. Zato želimo stvoriti i robnu marku Pjenušac Bregovite Hrvatske. Naša vinska regija koju nazivamo kolijevkom pjenušaca, može se uspoređivati s francuskom regijom Champagne. Trebamo iskoristiti njezine prednosti i stvoriti pjenušavo vino koje će biti prepoznato i izvan granica naše zemlje.
RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ
Preuzeto sa: https://horecapro.hr/
